Centar banka

Centar banka je rast u sušnoj godini za dioničare temeljila na pripajanju Nava banke. Propast tog posla utjecao je i na zaokret u strategiji i okretanje prema klasičnom bankarstvu i fizičkim osobama širenjem retail sektora.

Pivo bankarsko pripajanje u ovoj godini – ono Centar i Nava banke – neslavnio je propalo samo mjesec dana nakon potpisivanja sporazuma između dviju uprava. Sporazum je predviđao share-swap ili zamjenu dionica. Zamjena je bila dogovorena tako da se četiri dionice Nava banke konvertiraju u jednu dionicu Centar banke, što otprilike odgovara relativnoj veličini dviju banaka mjerenoj njihovom aktivom (1,3 milijarde kuna Centar banke naspram 360 milijuna kuna, kolika je aktiva Nava banke), no iako je posao bio gotovo finaliziran, negdje je zapelo, pa je prošli tjedan javnost obaviještena o sporazumnom raskidu ugovora. Za Centar banku to je značilo da će svoju budućnost i poslovni uzlet morati tražiti u organskom rastu, a ne u akvizicijama. Nava banka pak mora pronaći svježih 30 milijuna kuna kapitala da bi pokrila lanjski gubitak. Vjerojatno se upravo u tome krije ključne neuspješnog spajanja dviju banaka – činjenici da je vodstvo Nava banke ipak uspjelo osigurati potrebna sredstva i mu zato spajanje pod takvim uvjetima nije više zanimljivo.

Kako god bilo, svoju koncepciju rasta Centar banka morat će tražiti u obogaćivanju i širenju ponude vlastitim snagama. To pak znači okretanje klasičnom bankarstvu više nego do sada, što će zasigurno zahtijevati znatnija ulaganja i rezultirati nešto manjom dobiti nego prijašnjih godina.

Tijekom 2008. postigli smo slične rezultate kao i 2007., što je dosta dobar uspjeh jer smo znatna sredstva angažirali u rezerve primarne i sekundarne likvidnosti. Bilanca je u prva tri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje 2008. narasla 11 posto, s 1,2 na 1,33 milijarde kuna. To se još ne doživljava kao porast prihoda jer smo dio sredstava vezali u rezerve likvidnosti, što ocjenjujem dobrim potezom jer kriza na financijskim tržištima zahtijeva od banaka da budu mnogo opreznije kad je riječ o vlastitoj likvidnosti – komentira rezultate banke Fran Renko, predsjednik Uprave.

Bankar jedne srednje banke kaže da se Centar banka razvijala gotovo isključivo na kreditima, i to posebno za kupnju dionica na tržištu kapitala, na takozvanim margin kreditima. Na tome je posve dobro zarađivala dok je tržište kapitala cvalo. No želi li postati više od male gradske banke, mora krenuti s novom koncepcijom i strategijom, prije svega sa širenjem poslovnica na nacionalnu razinu (sad posluje samo u Zagrebu, Rijeci, Velikoj Gorici, Varaždinu i Svetom Ivanu Žabnom), misli naš sugovornik.

Udjel margin kredita u portfelju počeli smo smanjivati prošle godine iako se tog dijela poslovanja nećemo potpuno odreći – objašnjava Renko. Doista, udjel margin kredita banka je smanjila sa 116 na 21 milijuna kuna, no sudeći po još relativno velikoj listi dionica za koje se u banci može dobiti takav kredit, čini se da se u Centar banci samo čeka oporavak tržišta. Kao što kaže Renko, ipak je tu riječ o malo špekulativnijim poslovima u koje trenutačno nije uputno angažirati veći dio kapitala.

Centar banka osnivač je i dvaju investicijskih fondova kojima upravlja ovisno društvo Ceba Invest. Iako je na toj osnovi bilanca banke lani zabilježila gubitak od 2,4 milijuna kuna, imovina pod upravljanjem iznosi 20-ak milijuna kuna, pa nema bojazni da bi daljnji pad dionica mogao dovesti do pripajanja ili gašenja.

U ovoj godini planiramo otvoriti barem tri nove poslovnice, sve u Zagrebu, jer se većina poslovanja odnosi upravo na Zagreb – kaže Renko. Takva strategija ne bi ih trebala previše troškovno opteretiti, budući da posljednjih nekoliko godina banka konstantno zapošljava nove kadrove.

Centar banka, za razliku od dijela manjih banaka koje su u istoj skupini prema klasifikaciji HNB-a, pruža sve usluge potrebne njihovim klijentima, kako pravnim tako i fizičkim osobama, od platnog prometa, kreditnih i štednih poslova do kartičarskih usluga, pa joj za širenje preostaje jedino ulagati u same poslovnice i zaposlit manje ljudi.

Mi jesmo mala banka, ali smo diverzificirani – komentira Renko strateške odrednice. Kad je riječ o kreditnom portfelju, banka je najvećim dijelom okrenuta sektoru malog i srednjeg poduzetništva, što je i logično s obzirom na malu poslovnu mrežu i rizik plasiranja većine sredstava jednom ili više poduzetnika. Čak 74 posto kreditnog portfelja odnosi se na kredite pravnim osobama, tako da će izazov za Upravu u ovoj i narednim godinama biti promijeniti taj odnos tako da udjel stanovništva bude veći.

Dio restrukturiranja kreditnog portfelja i njegove diverzifikacije već je obavljen u prošloj godini, no u tom segmentu ima još dosta posla. Renko kaže da je logičan slijed da zaposlenici pravnih osoba koje kreditiraju budu i klijenti Centar banke, ali to zbog malog broja poslovnica prije nije bilo moguće ni ostvarivo. Za ostale klijente banka će se morati boriti na drugi način – povoljnijim uvjetima u odnosu na druge banke na tržištu koje nikad nije bilo konkurentnije nego danas. Vidljivo je to po mnogim akcijskim ponudama koje nude velike, ali i manje banke kako bi privukle nove štediše, korisnike kredita i ostalih bankovnih usluga.

Stopa adekvatnosti kapitala malo je smanjena u odnosu na kraj prošle godine, no Renko kaže da je 13-ak posto, što znači da će Centar banka spremno dočekati srpanj i nove kapitalne zahtjeve koje traži HNB. Za veći iskorak i ona će se morati dokapitalizirati, što je u planu potkraj ove ili početkom sljedeće godine.

Minimalan bi iznos bio 50 milijuna kuna, no ta je odluka na Glavnoj skupštini i dioničarima – kaže Renko. Većinski udjel u banci ima Dragutin Biondić, vlasnik Heruca, tako da se promjena strategije može pripisati njegovoj odluci. Budući da je politika isplate dividende prilično umjerena i favorizira nove naspram starijih dioničara (dividendi za 2007. dobili su imatelji nove serije povlaštenih dioničara u kojoj nema ni Biondića ni Heruca), čini se da većinski vlasnik smatra svoje ulaganje u Centar banku dugoročnom investicijom. Uspijehi li Uprava u planovima koje je zacrtala za sljedećih nekoliko godina, Biondiću bi se uloženo moglo višestruko vratiti.