Motori razvoja Suvremena tehnologija i obrazovani farmeri

Sa svojih 120 hektara plantažnih voćnjaka, koji daju 5.000 tona ploda na godinu, gorički su voćari važni plantažeri voćnjaka i među najvećim udruženim opskrbljuvacima Hrvatske. Također na području Velike Gorice postoji ozbiljna proizvodnja jagoda u plastenicima, u kojima se zasadi od 300.000 do 380.000 sadnica na godinu. Da bi se pomoglo jagodarima, Grad Velika Gorica sufinancira kupnju sadnica, a na stanovima u njegovom vlasništvu voćarima se omogućuje prodaja na otvorenom bez plaćanja naknade. Gradsko uprava svake godine organizira promociju voćarskih proizvoda na specijaliziranim sajmovima. Dani jagoda u Velikoj Gorici održavaju se u svibnju, a na velikoj trodnevnoj izložbi Dani jagoda potkraj studenoga sudjeluju predstavnici iz 11 županija. S obzirom da na području Velike Gorice ima najviše voćara u cijeloj Zagrebačkoj županiji, čijim razvoju prijeti nedostatak skladišnih i distributivnih kapaciteta, uskoro bi se u Poduzetničkoj zoni Rakitovec trebao početi graditi novi distributivni centar s ULO hladnjacima. Distributivni centar za voće i povrće s hladnjacima zajednički je projekt Grada, Zagrebačke županije i PZ-a Zagrebački voćnjaci. Parcelu za gradnju centra za distribuciju voća i povrća država je darovala Zagrebačkim voćnjacima i Velikoj Gorici, a to dvije trećine Gradu, a trećinu Zagrebačkim voćnjacima. Trenutačno je na potезu Središnji ured, koji darovano zemlju treba i dodijeliti, na što će se od 2007. godine.

U novom distributivnom centru omogućilo bi se skladištenje i otpremanje voća, povrća i cvijeća tijekom cijele godine, a zaduženim bi trebao osigurati da postanu konkurentni na domaćem tržištu te da stvore nužne pretpostavke za izvoz na europsko tržište. Hladnjaca će biti zapreminje 2.500 tona jagoda, a distributivni centar će se prostirati na 1.800 četvornih metara jer je predviđen za voće, povrće i cvijeće, koji su se također udržali u svoje zadnje. Centar će biti opremljen s dvije automatske linije za sortiranje voća i povrća prema kakvoći, boji i težini plodova. Lokacijska dozvola već postoji te se, kako je rekla Zlata Filipović, pročelnica Odjela za gospodarstvo i poljoprivredu, čeka ishodnje građevinske dozvole. U osnivanju tvrtke koja će upravljati budućim distributivnim centrom i hladnjacima Zagrebačka županija sudjelovala je s pet milijuna, a Grad Velika Gorica s pola milijuna kuna. Njihov gradnju nestručno očekuju poljoprivrednici cijele regije, na kojoj je predviđeno čak 30.000 hektara za podizanje voćnjaka. Poljoprivredni razvoj Velike Gorice, kako kaže pročelnica Filipović, treba razvijati uključivanjem mladih obitelji te ulaganjem u njihovo obrazovanje, uvođenjem novih tehnologija i okupljanjem posjeda. Sušara i hladnjaca olakšat će skladištenje i prodaju svježeg voća i povrća, a ulaganje u visokoobrazovanu radnu snagu, ističu u gradskoj upravi, nužno je za razvoj visokososticiranih metoda u poljoprivredi.

Mnogo nekadašnjih poljoprivrednih zadruga više ne postoji, a one koje egzistiraju uglavnom se bave trgovinom, a ne proizvodnjom. Od novosnovanih zadruga, PZ Zagrebački voćnjaci okuplja sve ozbiljnije proizvođače voća, koji ostvaruju znatno dohodak putem zadruga. Uz pomoć Grada prije dvije godine nabavili su sortirnicu za voće i povrće u Vukovini koja im omogućuje konkurentni plasman na tržištu te zemljište na kojem će se graditi novi distributivni centar. Osim po uzgoju voća, povrća i cvijeća, turopoljski kraj oduvijek je bio poznat kao kraj s odličnim uvjetima za razvoj stočarstva. Nažalost, po sljedećih godina, unatoč tome što postoji nekoliko velikih farmi, stočarstvo je nedovoljno zastupljeno. Stoga gradsko uprava tomu pokušava doškočiti poticanjem uzgoja autohtona vrsta poput turopoljskih cvijeća, pašnjaka i konzerviranog konjaka. Programi za potporu stočarstva objavljivaju se svake godine, a uz to se svake dvije godine u svibnju održava Stočarska aukcija, na kojoj u prosjeku sudjeluje 50 izlagaca. Ove godine održava se sedmica, a uvjet za dobiivanje sredstava za otkup junaka je da farmer ima prehvalište i proizvodnju na području Velike Gorice, odnosno registriran stočarski objekt. Grad sufinancira 50 posto postignute cijene, do najviše 6.000 kuna i to direktno uplaćuje na račun prodača grla. Aukcija grla omogućuje da se kontroliraju izložena i prodajna grla i da budu zdrava. Poljoprivrednici na velikogoričkom području imaju nekoliko krava, a zbog nesigurnog otkupa mlijeka i cijene često odustaju od takvog uzgoja. S obzirom da ih želimo pripremiti za ulazak u EU, tom mjerom potičemo stočare da povećavaju broj grla kako bi jednog dana dostigli veličinu farme s barem 50 grla – naglasila je pročelnica Filipović. Sličan program postoji i za nabavku cvijeća, a njeguje se i pčelarska proizvodnja. Pčelare gradskog uprava potiče potporama, a s udjelom od 50 posto financira se školovanje ugađača pčela. Sukladno propisima Europske unije, sufinancira se kastar pčela.

Potporu velikogoričkim poljoprivrednicima zajednički pružaju Grad Velika Gorica, Zagrebačka županija i resorno ministarstvo. Želimo što više ojačati ratarstvo i stočarstvo da bismo omogućili domaćim farmarima da prilikom ulaska u Europsku uniju budu jaki i konkurentni – poručila je Zlata Filipović, pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu.