INDEKSI

Prilično šareno, ali ipak pozitivno. Tako bi se ukratko mogli opisati prvi kvartalni poslovni rezultati domaćih kompanija. Iako će vjerojatno tek nadolazeći mjeseci pokazati pravu dubinu krize u Hrvatskoj, zasad se vodeće domaće kompanije prilično dobro drže, iako je znatan pad poslovnih prihoda i neto dobiti evidentan. Tako je Ericsson Nikola Tesla objavio da je u prvom tromjesečju ostvario neto dobit u iznosu od 43 milijuna kuna, što je bilo 88 posto više nego u istom razdoblju lani. Pritom su knjižene narudžbe iznosile 350,5 milijuna kuna, a prihodi od prodaje 294,8 milijuna, što predstavlja pad od 21,2%. Prema mišljenju Uprave, knjižene narudžbe i prihodi od prodaje ove su godine bili niži u odnosu na isto razdoblje prošle godine zbog usporavanja investicija operatora, i to ponajviše na Ericssonovim izvoznim tržištima.

Izvrsne kvartalne rezultate ostvarila je i HT Grupa. Naime, HT je prihodovao 2,07 milijardi kuna, odnosno 1,7 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Pritom je kvartalna neto dobit porasla 6,4 posto, na 583 milijuna kuna, dok je EBITDA povećana 2,5 posto, na 950 milijuna kuna. Marža EBITDA ostala je stabilna na višim 45,9 posto. Ovogodišnji prihodi HT-a porasli su zahvaljujući snažnom rastu prihoda od interneta te pokretnih komunikacija. Pritom su prihodi T-Mobilea povećani 6,6 posto, na 990 milijuna kuna, dok su prihodi od internetskih usluga rasli stopom od 29,3 posto, na 272 milijuna kuna.

Dobre poslovne rezultate tijekom prvog je ovogodišnjega kvartala ostvario i IGH, a s obzirom na to da mu je neto dobit bila 29,88 milijuna kuna, to je bilo 46,8 posto više od 20,4 milijuna kuna ostvarenih u istom lanjskom razdoblju. Pritom su ukupni prihodi kompanije porasli 22 posto, na 194,33 milijuna kuna. Dobit prije oporezivanja iznosila je 34,02 milijuna kuna, što predstavlja porast od 53 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Prema mišljenju Uprave, zasad jedini ozbiljni utjecaj globalne financijske krize na poslovanje IGH očitovao se u problemu održavanja tekuće likvidnosti.

Za pad neto kamatnih prihoda banke Uprava je ‘optužila’ visoke kamatne stope na međubankarskom tržištu u prva tri mjeseca ove godine. Iako već dulje ima problema s potkapitaliziranošću, Hrvatska je poštanska banka prošlu godinu završila s dobiti. Naime, prošlogodišnja je nekonsolidirana dobit HPB-a bila 8,72 milijuna kuna (16,4 kuna po dionici), što je bio višestruko slabiji rezultat nego godinu dana ranije, kada je neto dobit banke iznosila 120,92 milijuna kuna. Pa, iako je profitabilnost HPB-a u prošloj godini znatno pala, njeni su prihodi sukladno rastu kamatnih stopa na tržištu ipak nastavili rasti, što prošlogodišnji neto rezultat banke čini još lošijim.

Slična se situacija dogodila i u prvome ovogodišnjem kvartalu kada je banka ostvarila neto gubitak u visini od čak 28,5 milijuna kuna. Pritom su neto kamatni prihodi HPB-a zabilježili pad od 29,5% u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, a iznosili su 73,9 milijuna kuna. U svome priopćenju Uprava banke je za pad neto kamatnih prihoda banke ‘optužila’ visoke kamatne stope na međubankarskom tržištu u prva tri mjeseca ove godine. S druge strane, neto prihodi od provizija i naknada porasli su 19,7%, na 49,2 milijuna kuna, a sličan su trend zabilježili i ostali prihodi banke, koji su povećani 17,1 milijun kuna. To je povećanje prije svega bilo rezultat manjega gubitka od trgovanja vrijednosnim papirima u odnosu na isto razdoblje lani, i to za 14,7 milijuna kuna.

Snažno su porasli i troškovi poslovanja, i to 23,3% u odnosu na prvi kvartal 2008. godine, a iznosili su čak 116,8 milijuna kuna. A da stvar bude gora, na ime troškova vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja za gubitke, banka je tijekom prvog kvartala zaračunala 25,5 milijuna kuna, što je bilo čak 21,6 milijuna kuna više nego prethodne godine.

Ipak, u odnosu na kraj prethodne godine, aktiva HPB-a lagano je porasla, (1,04%) na 14,8 milijardi kuna. Osim znatnih gubitaka ostvarenih na pojedinim pozicijama aktivne te rastućih troškova poslovanja, najveći je krivac za ograničen rast poslovanja HPB-a bio već spomenuti nedostatan kapital banke, s čime ta državna banka već dulje vrijeme ima problema. No, budući da se rješavanje toga pitanja ipak bliži kraju, HPB bi u ovoj godini prema svemu sudeći mogao ostvariti znatno bolje rezultate nego lani.