Prema istraživanju Benson-Henry instituta za tijelo i um, ‘relaksacijski odgovor’ je tehnika za razbijanje tijeka svakodnevnih misli i opterećenja. Benson savjetuje menadžerima da nađu prostor u kojem ljudi mogu olabaviti stres i potaknuti svoj ‘relaksacijski odgovor’.
Promjene u životnom stilu uključuju nekoliko ključnih savjeta. Prvo, dovoljno se naspavajte; kunjanje ispred TV-a se ne računa, potrebno je dubok, regenerirajući san. Ako sanjate, to je dobar znak. Drugo, vježbajte; šetnja po kvartu u vrijeme ručka napravit će više za vašu produktivnost od brzinskoga gutanja ručka ispred računala. Treće, hranite se uravnoteženo, jedite mnogo voća i povrća. Četvrto, izbjegavajte negativna očekivanja; liječnici preporučuju počinjanje dana tako da ga u glavi odigrate onako kako mislite da bi trebalo izgledati i kako bi vam najbolje odgovaralo.
U situaciji kada imate prodajnu prezentaciju za najvećeg klijenta svoje kompanije, uspjeh prezentacije može biti ključan. Usprkos tome, vi niste tjeskobni, već ste oštri i usredotočeni. Dobro pozajmite svoj materijal, ali i potrebe klijenta. Ako ste prepoznali nešto o sebi ili neko svoje iskustvo u ovoj priči, znate da je određena razina stresa, u pravim okolnostima, blagotvorna za krajnji rezultat. Bilo da se natječemo u nekom sportskom događaju, držimo govor na sudu ili pregovaramo o uvjetima poslovnog ugovora, adrenalinski udar prouzročen stresom pojačat će nam koncentraciju i povećati učinkovitost.
Ipak, znamo i da stres, posve suprotno od poboljšavanja performansi, može potkopati naše djelovanje. Kada je razina stresa previsoka, ne možemo se usredotočiti. Kreativnost počne padati, a frustracija rasti. Postajemo zbuženi, zaboravni i živčani. Gdje je onda granica između dobrog i lošeg stresa?
Prvi korak prema nadzoru i upravljanju stresom jest shvaćanje naših fizioloških reakcija na uzročnike stresa, kaže doktor Herbert Benson. Stres aktivira bori-se-ili-bježi mehanizam u našem tijelu – otkucaji srca i tlak se povećavaju, a u krvotok se oslobađa nekoliko različitih hormona, od kojih su najvažniji epinefrin (adrenalin) i kortizol. Kratkoročno, ovi hormoni podižu koncentraciju, pamćenje i kreativnost. Istraživači Robert M. Yerkes i John D. Dodson otkrili su vezu između podizanja stresa i performansi, zaključivši da s rastom stresa rastu efikasnost i performanse. Ipak, nakon što bi stres dosegnuo određenu razinu, primijetili su da su koristi počele nestajati, a performanse padati.
