Home / Biznis i politika / Otpisani bankari

Otpisani bankari

Alan Schwartz, čovjek koji je upropašteni Bear Stearns prodao u bescjenje sada je partner u Goldman Sachsu, a Dick Fuld, bivši šef propalog Lehman Brothersa, našao je mjesto u hedge fondu Matrix Advisors. I nisu jedini.

Goldman Sachs se odjednom jako žuri skinuti državu s vrata. Do neki dan žicari koji su od države dobili deset milijardi dolara, nakon objave vrlo dobrih kvartalnih rezultata izrazili su želju za što bržom otplatom duga državi kako bi mogli opet privući najbolji kadar na tržištu izdašnim bonusima. Kao što se moglo vidjeti neki od najboljih već su se toplo preporučili.

John Thain još je jedan od pojedinaca prisiljenih kapitalirati pred vlastitim neuspjehom i pokušati spasiti što se spasiti može. U tome se, pak, Thain pokazao vještijim od prije spomenutog kolege, pa time njegovo vraćanje u sedlo možda čak i ne bi bio sasvim blesav potez. Naime, dotični je kao šef Merrill Lyncha uspio brzopoteznim pregovorima, organiziranim od u tom trenutku još ‘zelenoj’ Feda koji je pokušavao nabrzaka pokriti stvarne gubitke.

Sada se i za njegovu dobrobit pobrinula Vlada. Thain je nedavno počeo odapinjati otvorene strelice prema svojim ‘spasiteljima’, tvrdeći da su umanjili svoju ulogu u prikrivanju stvarnih gubitaka Merrill Lyncha i spornim isplatama masnih bonusa nakon što je banka jedva spašena, u isto vrijeme preuveličavši njegovu. Smatra se nepravedno prozvanim i otpuštenim. Usprkos činjenici da zasad nije dobio nove ponude, izrazio je uvjerenje da će ponovno voditi neku kompaniju. Budući sretan poslodavac morat će imati na umu njegovo više nego raskošno uređivanje ureda, za koje se ipak našlo novca u kompaniji koja je već pucala po šavovima, ali i činjenicu da je zaposlenicima Merrill neštočno razdijelio bonus u vrijednosti od četiri milijarde dolara baš prije zaključenja dogovora s Bank of America. Daljnje, nepotvrđene, spekulacije sugerisale su da je za taj velikodušni potez darežljivi Thain posegnuo u TARP, Vladina sredstva za spas. Nakon pritiska javnosti i novog šefa Kena Lewisa, Thain se odrekao svog bonusa od deset milijuna dolara i vratio novac potrošen za ured. Doduše, za onakvo ulično muljanje Bank of America trebao je dobiti i više.

Lista brzih rekonvalescenata ide dalje. Ima, naime, i gorih slučajeva. Dick Fuld, bivši šef najvećeg gubitnika Lehman Brothersa, sasvim je mekano sletio u hedge fond Matrix Advisors, a proljeće je ove godine stiglo ranije i za Stana O’Neala, čovjeka koji je nadgledao utapanje Merrilla u tržište sekundarnih hipotekarnih zajmova, koji je nakon provale krize za kaznu dobio otprilike 161 milijun dolara. Ali su mu rekli da se više nikad ne vraća i zalupili mu vrata. O’Neal će svoju svijetlu karijeru nadalje graditi u odboru American Beacon Advisors, investicijskoj tvrtki čiji se klijenti stvarno trebali pitati je li njihov novac tamo siguran. Da mu tranzicija ne bi bila bolna i ‘Elektra’ isključila struju, slobodno je vrijeme popunio s mjestom u odboru Alcoe, trećega najvećeg proizvođača aluminija na svijetu.

Trenutačni popis završava s Chuckom Princeom, bivšim zapovjednikom Citigroupa, koji je već za uzeo mjesto potpredsjednika i ‘svjetskoga poslovnog veleposlanika’ u konzultantskoj tvrtki Stonebridge. I on, dakako, ima gaže po odborima nekih ‘manje važnih’ kompanija poput Xerox i Johnson&Johnsona.

Bivšim zaposlenicima koji nisu apsolutno ništa bili krivi za propast tih kompanija zasigurno će biti drago čuti da su se njihovi kapetani brzo snašli. A da se i ne spominje milijune svježe nezaposlenih koji će svoju drugu priliku tražiti mjesecima, ako ne i godinama. Stoga, biti menadžer najbolji je posao na svijetu. Ekonomije u rasulu, ljudi bez posla, porezni obveznici isciđeni do maksimuma, ali nitko, čini se, nije kriv. Rekli bi Amerikanci, ‘shit happens’.

Europska komisija je prvi put Sloveniji najavila recesiju. Opseg slovenskog BDP-a, prema predviđanjima Bruxellesa, smanjiti će se 3,4 posto. To je osjetna razlika u odnosu na siječansku najavu kad je EK predvidjela da će gospodarski rast u Sloveniji biti 0,6 posto. Bruxelles za ovu godinu Sloveniji najavljuje bitno povećanje financijskog deficita u visini 5,5 posto BDP-a, rast nezaposlenosti za 6,6 posto, dok bi inflacija bila 0,4 posto. U idućoj godini najavljuju gospodarski rast od 0,7 posto i platni deficit od 6,5 posto BDP-a.

Slovenske ekonomiste ne zabrinjavaju inflacija, već smanjena gospodarska aktivnost i posljedična deflacija. Cijene životnih potrepština u travnju su u odnosu na isti mjesec prošle godine skočile 1,1 posto. Slovenska inflacija u prosjeku znatno premašuje europsku. Europska inflacija je između prošlo-godišnjeg i ovogodišnjeg ožujka iznosila 0,6 posto, dok je u Sloveniji bila 1,6 posto. Ekonomist Dušan Mramor kaže da će Slovenija dugoročno najvjerojatnije gubiti konkurentnost, jer on trenutačno ne vidi način kako bi se produktivnost mogla bitno povećati.

Vlada je donijela i mjere za dodatno smanjenje financijskih rashoda u javnom sektoru kojim bi se na razini svih javnih blagajni uštedjelo dodatnih oko 300 milijuna eura. Mjere su ponajprije vezane uz troškove investicija, materijalnih troškova i nabave na osnovi javnih narudžbi. Istodobno intervencija na području plaća u javnom sektoru neće biti, osim na otklanjanju nepravilnosti pri prelasku na novi platni sustav.

Vlada je donijela i program stabilizacije do 2011. godine kojim predviđa zamrzavanje svih socijalnih primanja na sadašnjoj razini. Takvom se rješenju odlučno suprotavljaju sindikati. No, nakon sjednice Socijalno-ekonomskog vijeća, situacija ostaje nepromijenjena.