Srebro ipak postalo sjajnije od zlata

Dubrovački zlatari hvale se da im je pala sjekira u med kad je jordanska princeza Rania pokazala konavoske naušnice u Oprah showu. Prije samo koju godinu Konavoke su zazirale od ‘vežišica’ i ‘verižica’ na svojim ušima, a sad su u dubrovačkim zlatarnicama hit jeftinije varijante tradicijskog nakita iz dubrovačkoga kraja. U ostalom dijelu zemlje zlatari i urari nisu pronašli svoju princezu koja će im povećati prodaju i manje-više sumorno gledaju u budućnost.

• Cijene moramo povećavati, a zaradu smanjivati želimo li opstati na tržištu. Ne možemo obročno plaćati zlato zbog njegova konstantnog rasta. Uz to, zlato se u Hrvatskoj tretira kao luksuzna roba pa plaćamo i posebni porez na luksuz, odnosno trošarinu od 30 posto. To nas dodatno opterećuje i stavlja u neravnopravan položaj s ostalim europskim zemljama. Tako proizlazi da je privjesak od 300 kuna luksuz, a košulja, parfem ili cipele od tri tisuće kuna – to nisu. To je besmislica – smatra Maja Bashota, zlatarica u zagrebačkoj Bashota zlatarnici. Luka Marinović, direktor zagrebačkog Marlija, slaže se da cijena zlatnih satova raste, dobrim dijelom zbog ustrajavanja države na porezu na luksuz. Dodaje da bi država više zaradila na PDV-u da nema takse na luksuz, jer bi se uvoz povećao. Unatoč krizi, navike kupnje satova i nakita nisu se previše promijenile, naglašava Marinović, već obujam i učestalost kupnji. Prije krize više se kupovao nakit izrađen od bijelog i žutog zlata, a i starinski stil odnosno replike starinskog nakita imale su svoje kupce. Sad se više kupuju jeftinije srebrne varijante.

Zlatari i urari najviše posla imaju za božićne blagdane, dok je ljeto, barem za zagrebačke zlatarnice, najsušnije razdoblje. Iako u Zagrebu ima sve više turista, od njih, ističu urari i zlatari, nema mnogo koristi. Najviše kupuju domaći ljudi, pravnici, menadžeri i poduzetnici, dok je kupaca iz srednjih slojeva društva sve manje.

• Proizlazi da je privjesak od 300 kuna luksuz, a košulja, parfem ili cipele od tri tisuće kuna – to nije. To je besmislica.

• Kupci traže brendove koji bolje drže cijenu, primjerice Panerai ili IWC Schaffhausen. Jaki brendovi dobro prolaze.

• Mlađe osobe sebi kupuju nakit ili međusobno jedni drugima, a starije osobe kupuju nakit kao dar nekome u obitelji. Primijetili smo da se pritom srebro kupuje nauštrb zlata. Turisti su pak samo sporadična pojava. Oni kupuju tipične hrvatske motive u nakit. Opet najčešće jeftinije motive u srebrnim varijantama – kaže Gabrijel Koci, zlatar u zlatarni Koci. Poznati i skupi brendovi satova još su čest izbor za dar u posebnim prigodama dok se jeftiniji satovi manje prodaju jer siromašniji najviše osjećaju krizu.

• Kupci danas traže brendove koji bolje drže cijenu, primjerice Panerai ili IWC Schaffhausen. Jaki brendovi dobro prolaze. Sad se lakše diše, jer iako smo u recesiji, potrošači koji si mogu priuštiti takve proizvode sve su manje opterećeni negativnim napisima u medijima o krizi. U ožujku smo stabilizirali promet i čak se približavamo lanjskome. Drago mi je da se napokon shvatilo kako od rezanja potrošnje nema koristi. Zašto bi se netko tko si želi nešto priuštiti, a pritom to i može, sebi uskratio zadovoljstvo, a trgovcima zaradu. Uz to, ljudi kojima su satovi strast imaju olakšnu okolnost – satovi mogu biti odličan predmet ulaganja – zaključuje Luka Marinović, direktor Marlija, satovi i nakit.