Tržište kapitala

U SAD-u su velike banke počele prikupljati kapital izdavanjem novih serija dionica. Domaćem se tržištu to neće uskoro dogoditi zbog nedostatka likvidnosti i zbog toga što je valuacija američkih kompanija atraktivnija u usporedbi s onom hrvatskih.

Optimizam se vraća na svjetska tržišta kapitala. Naime, u posljednjih tjedan dana nekoliko najvećih američkih kompanija objavilo je da namjerava kapital prikupiti izdavanjem dionica na burzi. Osnovni poticaj za to stigao je iz bankovnog sektora nakon što je stres-test najvećih američkih banaka pokazao kako deset od 19 najvećih financijskih institucija u SAD-u, u slučaju da se kriza na tržištu nastavi i ostvare se najcrnje prognoze analitičara, treba još 76 milijardi dolara dodatnog kapitala kako bi zadržale vlastitu likvidnost.

Odmah nakon objave rezultata tromjesečnog testiranja koje je proveo FED velike banke počele su provoditi programe prikupljanja kapitala ili izdavanjem novih serija dionica ili na druge načine. Tako je Morgan Stanley uspio prikupiti osam milijardi dolara, a Wells Fargo, još jedna od banaka koja je loše prošla na testu, planira izdavanjem novih dionica prikupiti šest milijardi dolara. Drugi poticaj za prikupljanje kapitala američkih kompanija putem burze jest i otplata pozajmica iz programa TARP putem kojega je država u tvrtke pogođene krizom 2008. ulila gotovo 700 milijardi dolara. Budući da je za posuđena sredstva američka Vlada stekla znatne udjele u mnogim tvrtkama te se sve više angažira i u upravljanju tvrtkama čije je udjele dobila, mnogi korisnici tog programa sada se žele izvući iz posla otplatom duga izdavanjem novih dionica.

Primjeri za to jesu kompanije poput Northern Trust Corporationa, koji je najavio izdavanje novih dionica u iznosu od 750 milijuna dolara kako bi otplatio dug državnim vlastima. Ford, jedini američki proizvođač automobila koji nije morao tražiti državnu pomoć, također koristi val optimizma koji vlada na tržištima kapitala i izdaje 300 milijuna novih dionica, čime će prikupiti milijardu dolara svježeg kapitala.

No čini se da unatoč uzletu domaćega dioničkog tržišta u doglednoj budućnosti ne možemo očekivati veliku aktivnost.

U prvom tromjesečju zabilježen je velik pad uvoza i izvoza. Mjerenje u eurima, izvoz se, u odnosu na isto razdoblje lani smanjio više od 13 posto, a uvoz gotovo 24 posto. Analitičari PBZ-a na čelu s Markom Škreboom u svojim tjednim analizama takav pad ocjenjuju očekivanim – zbog smanjenje osobne potrošnje, odustajanja većine poduzetnika od kapitalnog financiranja manji uvoz ‘suzio’ i minus u vanjskotrgovinskoj razmjeni gotovo za trećinu, što je dobra vijest, analitičari PBZ-a upozoravaju kako manji uvoz kapitalnih dobara može imati loše posljedice, prije svega u zastoju tehnološke obnove prerađivačke industrije. Oporevak globalnih trgovinskih tokova ne očekuje se sve do trećeg tromjesečja 2010.