Nekompetentnost i neznanje, izostanak poduzetničkih programa, izbjegavanje traženja mišljenja poduzetnika, politika koja nije servis gospodarstva, izbjegavanje zapošljavanja stručne ekipe, parafiskalni nameti, mito, vladavina rođačkih i prijateljskih veza, te bijeg obrazovanog kadra, samo su neki od problema s kojima se suočavaju poduzetnici. Lokalni političari trebaju tražiti mišljenja uspješnih gospodarstvenika i onih koji se ne žele aktivno baviti politikom. Svi moramo biti svjesni da živimo od gospodarstva, stoga politika mora biti kvalitetan servis i spona između vlasti i gospodarstva – misli Šimić.
No jedan drugi slavonski poduzetnik misli drukčije. Promjene u Slavoniji uopće nisu moguće jer ondje uvijek pobjeđuje ista, desna opcija. Lokalni političari poduzetnike niti što pitaju niti ih se poduzetnička klima tiče. Ako se koji poduzetnik i uključi u lokalnu upravu, to je samo zato što zna da će ugovoriti unosne poslove. Zato uopće neću izaći na izbore – kategoričan je.
Ogorčen je zato što zna da svi oni koji nemaju prijatelje, kumove, rođake na funkcijama i dalje moraju ‘donirati’ doslovno sve (od prodaje robe državnoj ili lokalnoj tvrtki i institucijama, inspektora, poreznika, referentata u gruntovnici i gradskoj upravi bez kojih se ne može dobiti nikakva dozvola od kreditnih referentata u banci) da bi uopće mogli poslovati. Izračunao je da svake godine cijelom tom lancu ‘uvezanih’ donira između 50 i 100 tisuća kuna! A riječ je o malom poduzetniku s 15-ak zaposlenih.
Ivana Drčec, vlasnica zagrebačke tvrtke Cyclops, jednako je ogorčena: Ovo je društvo uništila pohlepa političkih i rođačkih elita koje nisu vrijedne ni trenutka moje pozornosti, pa makar mi to donijelo kritiku vlasti – kategorična je.
Blaženka Urbanke, direktorica zagrebačke HSM informatike, nešto je blaža, valjda zato što je sva poduzetnička sila ipak koncentrirana u glavnom gradu. Neke bolesti liječi samo vrijeme, tako ja gledam na utjecaj parlamentarnih ili lokalnih izbora na ukupni biznis. S vremenom će biti sve manji, ali ne treba zanemariti da takav utjecaj postoji i u razvijenim demokracijama Zapadne Europe – kaže. Misli da veći utjecaj ipak imaju parlamentarni izbori, jer u jednom trenutku uvijek uslijedit će razdoblje međuvlade, tijekom kojeg se neki poduzetnički projekti katkad odgode ili čak stanu. A tad se gubi uloženi novac.
