Home / Tvrtke i tržišta / 4 godine jamstva

4 godine jamstva

Svjetska gospodarska kriza osjeća se u svim europskim zemljama, ali ne istim intenzitetom. Ovisno o razvijenosti i specifičnosti pojedinog tržišta odražava se na različite načine, ali prodrla je u većinu ekonomskih grana. Tržišno komuniciranje ostaje u okvirima potrebnog i neophodnog, a oglašivački proračuni biti će korigirani s ciljem postizanja optimalnog odnosa između utrošenih sredstava i postignute efikasnosti oglašavanja. Kad govorimo o pojačanju intenziteta marketinga, u krizi treba razlikovati globalne financijske moći kompanije kao i specifične oglašivače s obzirom na uslugu ili poziciju na tržištu u odnosu na regionalne ili lokalne oglašivače. Svaki marketinški proračun vezan je uz projekcije poslovnih rezultata pa je, pogotovo kod naših oglašivača, razumljivo da je malo tko spreman ulaziti u veće rizike i investicije u marketing ako nema jasnu sliku razvoja situacije na tržištu. Iz pozicije hrvatskih kompanija, kojima budućnost u velikoj mjeri ovisi o svjetskim trendovima, percepcija je više-manje ista. Savjeti agencija dobrodošli su kao mogućnost usporedbi i dodatnog mišljenja, ali na kraju prevlada realnost i opreznost oglašivača. Hrvatsko tržište oglašavanja u ovoj godini logično je palo. Trenutačno se ‘opipava’ i pojačano kalkulira. Marketing je jedan od segmenta koji su prvi na udaru pri rezanju troškova. Oglašivači nisu jasno zapostavili sve aktivnosti, ali se osjeća neizvjesnost razvoja, što se odražava na agencijski posao i nemogućnost dugoročnog planiranja.

Na žalost agencija za tržišno komuniciranje, klijentima će ova situacija koristiti kao alibi za ‘stiskanje’ agencijskih naknada i za zahtijevanje da od njih dobiju ‘više za manje’. Svjedoči smo takvih rezoniranja na globalnoj razini od naših velikih klijenata, parafrazirano, ‘Sad se pokažite da ste naš istinski komunikacijski partner, pa nam usluge za planirane aktivnosti u ovoj godini pružite za 10 ili 20 posto jeftinije.’ No, to je još dobra situacija. Drugi, pak, klijenti krešu proračune sami, opreza radi. Nismo uvjereni da je to ispravan korak, to jest da će rezanjem marketinškog proračuna postići željeni rezultat. Neki od tih klijenata izlaz pronalaze u preusmjerenju sredstava na jeftinije medije ili kanale komunikacije uključujući digitalno oglašavanje.

Treći najavljaju (privremeno) povlačenje sa scene tržišnog komuniciranja, a tek njima ne predviđamo sjajnu budućnost. Ali shvaćamo njihovu situaciju u tom vrzinom kolu, jer ako pada potražnja, ako manjkaju sirovine, ako kasne plaćanja, ako poskupljaju krediti, onda ni povećanje podnude nema smisla. Uglavnom oglašivači poslušaju naše savjete, ali kad nečega nema ili nema dovoljno, onda je sigurno jedan od načina rezanje troškova. Pritom se mnogi upinju da baš ovu situaciju iskoriste za pronalaženje načina za stjecanje novih dodatnih prihoda. A mi im u tome pokušavamo pomoći svojim znanjem, iskustvom, a nerijetko i – vezama. Napokon, to i jest naša zaduća, zar ne?

Tržište oglašavanja, kao tercijarna djelatnost, funkcionira, pa dakle i trpi utjecaj krize upravo onoliko koliko i samo gospodarstvo. Usput, nedavno sam čuo dobar komentar: ‘Doći će dan kad će svima više dosaditi ta recesija, pa će se sve vratiti na staro…’ No, šalu na stranu. O neke će se recesija očešati više, a o neke – manje. Žao mi je izgubljenih radnih mjesta i ljudi koji time stradavaju, ali ako to promatramo s malo šire perspektive, prodramanje je tržišta dobrodošlo. Svakako, loše zvuče vijesti da tvrtke plaćaju ‘debeli’ novac strateškim savjetnicima i egzekutivima, koji, osim za svoj džep, ne učine ništa korisno. S druge, pak, strane poslodavci prigovaraju Vladi da nije učinila dovoljno, to jest da gospodarstvu nije omogućila uvjeta za slobodan razvoj.

Utjecaj krize osjetit će se kroz pojačani pritisak oglašivača na optimizaciju učinkovitosti tržišnog komuniciranja. Njene pozitivne posljedice bit će vidljive u potrebi da se pronađe što kreativniji i inovativniji način komuniciranja s ciljnim tržištem, što će sigurno utjecati na razvoj zanimljivih kreativnih koncepata, istraživačkih alata i inovativnih medijskih strategija. Njene negativne posljedice utjecat će na smanjivanje ukupnih oglašivačkih proračuna, što će poremetiti odnose na medijskom tržištu. Oglašivači će očekivati bolje medijske uvjete i u tim će zahtjevima biti agresivniji nego prošlih godina jer vrijednost novca u svakoj krizi raste.

Jačanje marketinških aktivnosti samo je jedna od ‘kriznih’ strategija. Ta odluka ovisi o više faktora: industrijskoj grani, jačini tvrtke, intenzitetu aktivnosti konkurencije itd. Kriza je definitivno utjecala na hrvatsko tržište oglašavanja. Njome su dosad najviše pogođeni tiskani mediji, a najmanje televizija i internet.