U kojoj će se mjeri realni sektor morati prilagoditi pogoršanom okruženju? To će, kaže guverner, ovisiti o trima pretpostavkama – o padu izvoza od 10 posto, padu izravnih inozemnih ulaganja od čak 50 posto i (ne)mogućnosti refinanciranja dospjelih inozemnih obveza. Ozbiljna je ‘konkurencija’ tim problemima istiskivanje poduzeća s tržišta kredita koje polako preuzima država sa svojim golemim apetitima. Pritom će monetarna politika podržavati likvidnost sustava samo do razine koja neće obrušiti tečaj i preko njega destabilizirati cijeli financijski sustav, kategorizan je Rohatinski. Jedan od sudionika prošlotjedne opatijske konferencije o tržištu novca, na kojoj je guverner na to i upozorio, duhovito je ‘preveo’ tu guvernerovu poruku: – Dok sam mog’o ja sam vam pomog’o, sad više ne mogu, hvala Bogu!
Šalu na stranu, manevrski je prostor za preživljavanje poduzeća sve uži i guverner je pravodobno upozorio na to da netko drugi (država) mora preuzeti zadaću njihova spašavanja. Analitičar Hrvoje Stojić slaže se da realni sektor čekaju teški dani. Velik je dio novca ubrzanog u financijski sektor završio u špekulativnim vodama i burzovnim robama, a ne u investicijama i kreditima: – Problemi se neće moći izbjeći iz najmanje tri razloga: fiskalni stimulansi koštaju, što će se odraziti kroz inflaciju i duće godine. Da bi se nadomjestili ti stimulansi jedna od glavnih tema mogla bi biti povećanje poreza. Također, zbog smanjene dostupnosti i više cijene kapitala, i država i privatni sektor morat će restrukturirati svoje bilance, jer više nitko neće moći živjeti iznad svojih mogućnosti – misli Stojić.
Alen Kovač, analitičar Erste banke kaže da se problemi realnog sektora već odražavaju u sve lošijim trendovima: – Iako je teško reći kada će doći do oporavka globalnog gospodarstva, njegov će oporavak povući i domaća poduzeća. No u srednjem roku samo strukturne reforme mogu osigurati održiv gospodarski rast – poručuje. – Vidljiv oporavak domaćega gospodarstva očekujemo tek iduće godine, stoga domaća poduzeća i dalje čeka ‘opasno’ razdoblje – slaže se i Zdeslav Šantić, analitičar Raiffeisen banke.
Da monetarna politika više ne može mnogo učiniti, jer zbog pritisaka na deprecijaciju kune mora ostati oprezna, misli i Katarina Ott, direktorica Instituta za javne financije. Slaže se s guvernerom u dijelu u kojemu tvrdi da problemi poduzeća nisu potaknuti samo krizom, jer su neka i bez krize osuđena na propast. Proračunski je novac sve tanji. Zbog velikih deficit (od proračuna do platne bilance) država ne može pomoći fiskalnom stimulacijom, pa ne preostaje ništa drugo nego fiskalna konsolidacija: – U kratkom roku Hrvatska mora smanjiti javne rashode i to one najveće, plaće u javnom sektoru i socijalne naknade, ali i državne potpore i zaduživanje lokalnih jedinica. Ako Vlada ne može donijeti tako odlučne mjere, morala bi povisiti stopu PDV-a i nulte stope zamijeniti sniženima – preporučuje Ott. U dugom roku Vlada se mora usredotočiti na reforme, jer kratkoročna smanjenja javnih rashoda neće biti dovoljna, kaže.
