Dijete za detoksikaciju

Agencija Fitch Ratings, koja nam je nedavno prognozu dugoročne sposobnosti podmirivanja obveza u domaćoj valuti iz stabilne preokrenula u negativnu (prognoza za podmirivanje obveza u inozemnoj valuti već je ‘u minusu’).

Gospodarski su se izgledi veoma pogoršali, pa će Hrvatska vjerojatno zatražiti pomoć MMF-a – ustvrdio je David Heslam, direktor Fitcha za nova tržišta Istočne Europe.

Hrvatsko je gospodarstvo eurizirano, zbog čega ga teret vanjske zaduženosti i financijskih potreba čine iznimno ranjivim na globalno okružje i smanjen dotok kapitala. Slabosti u vanjskim financijama mogu negativno utjecati na kreditni profil zemlje dodatnom eurizacijom i padom deviznih rezervi, upozorava nas Heslam.

Znajući da Vlada nema ni hrabrosti ni volje da nužne nepopularne poteze povuče samoinicijativno (treba se već sada brinuti o rezultatima parlamentarnih izbora iako je pamćenje birača kratkog dana), pitanje je samo kad će zatražiti MMF-ovu pomoć. Hoće li Sanader čekati da prođe turistička sezone pa će odlučiti o tome je li državna blagajna nešto punija ili neočekivano prazna ili će pak pustiti da se stanje prema inerciji toliko pogorša da neće imati izbora? I u jednom i u drugom slučaju MMF će biti samo alibi za nesposobnost vladajućih da počiste što moraju. A čišćenja će sigurno biti jer su prognoze ovogodišnje turističke sezone, jedine nade punjenja proračuna, mahom loše.

Jasna Belošević-Matić, direktorica Centra za makroekonomsko analize HGK, kaže da turizam ima prevelik ‘ponder’ u gospodarskim kretanjima: – Zato bi veći podbačaj turizma zbog manje domaće potražnje dodatno usporio gospodarsku aktivnost. Nedovoljni proračunski prihodi prodbili bi deficit s posljedicom znatnijeg rebalansa, a manjak deviznih prihoda potaknuo bi pritisak na slabljenje kune. Nažalost, stanje u okružju ne pruža mnogo optimizma za uspješnu turističku sezonu – misli Belošević-Matić. Očekuje manje dolazaka, skraćenje boravka turista i manju potrošnju, što će sve utjecati na očekivano lošije punjenje državne blagajne, kaže. I to u godini procijenjenog pada izravnih inozemnih ulaganja i srežane inozemne potražnje, posredno i izvoza. Prognoze za cijelo izvozno okruženje nisu nimalo blistave.

Prema podacima koje iznosi Ana Lokin, PBZ-ova analitičarka, naši su glavni vanjskotrgovinski partneri u silovitoj silaznoj putanji. Njemačko je gospodarstvo u prvom ovo-godišnjem tromjesečju u minusu čak 6,9 posto. BDP Italije, još jednog važnog izvoznog tržišta, pao je 5,9 posto, a nije nimalo bolje ni u tranzicijskim zemljama iz kojih nam stižu turisti. BDP Slovačke pao je 5,4 posto, Mađarske 4,7, Češke 3,4, Rumunjske 6,4 posto. Većina ih je, misli Lokin, potonula šokantno snažno jer to su krhke, otvorene ekonomije, ovisne o uvozu i inozemnom kapitalu, i zato gube bitku s globalnom recesijom. Iako će podaci o hrvatskom BDP-u u prva tri mjeseca biti poznati tek potkraj lipnja, Lokin kaže da se prema dostupnim podacima o stanju gospodarstva ne možemo nadati većem odskakanju od okruženja. Dovoljno je upozoravajuća procjena Andrasa Horvaića, voditelja Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj, da ćemo biti u minusu čak 5,8 posto.

Može li se i što učiniti prije negoli nas zatekne sumorna jesen? Katarina Ott, direktorica Instituta za javne financije, kratko i jasno poručuje: ili radikalno rezati proračunske rashode ili povećavati poreze, drugog puta nema.

Primorac kaže da pravih antirecesijskih mjera nema. Donekle je korisno tek financijsko ‘ojačavanje’ HBOR-a. No sve dok se ne provedu strukturne reforme ništa se bitno ne može učiniti.

• Imajući na umu stanje duha i stupanj razumijevanja sadašnje situacije, nisam optimist – rezigniran je.

Jasna Belošević-Matić kaže da smo se recesiji samo prilagođavali, i to s vremenskim odmakom, ali ne i borili se protiv nje: – Važno je ubrzati strukturne reforme jer bi povećale konkurentnost i robni izvoz. I poduzeća se moraju prilagoditi i vlastitim kanalima tražiti realizaciju svoje proizvodnje na tržištu. Nažalost, i to je dosad bila slaba karika u gospodarstvu – kaže.

Dogradnjom mjera monetarne politike poduzećima treba omogućiti pristup financiranju po cijeni koju normalno profitabilno poslovanje može podnijeti. No država može i mora na vrijeme podmirivati svoje obveze, ali i osigurati novac za najpogodnije grane, što je bez smanjenja javne potrošnje neizvedivo, kaže Belošević-Matić.

Sanader je za 1. lipnja predvidio sastanak s poduzetnicima da bi iz prve ruke doznao što ih muči. Kasni ‘samo’ pola godine. A ako mu kakva koprena nije zasmetala pogledu, mogao je već iščitati i konkretne mjere koje su predložili primjerice HUP, HGK, sindikati, čak i političke stranke. Nije riječ o tome da nedostaje ideja i prijedloga kako protiv recesije – oduvijek je nedostajala jedino volja da se nužno provede. Bez toga je gospodarstvo i dalje vječiti talac politike i izbornih spinova i mantre po logici stranke nadnaravnih ekonomskih zakona.