Istraživanje portala Supermarketi.info

Uvriježeno mišljenje da sve trgovačke robe dolaze iz dalekih zemalja s jeftinom radnom snagom i još jeftinijim srovinama čini se baš i ne drži vodu u slučaju velikog broja robnih marki koje se mogu naći u dućanima u Hrvatskoj. Barem tako govore rezultati istraživanja o podrijetlu trgovačkih robnih marki iz supermarketa prisutnih u Hrvatskoj koje je proveo nezavisni portal www.Supermarketi.info.

Ekipa portala, naime, provjerila je u kojim su zemljama proizvedene robe marke Konzuma, Bille, Getroa, Interspara, Kauflanda, Plodina i Mercatora, a njihovo istraživanje pokazalo je da se više od 40 posto njih proizvodi u Hrvatskoj. Domagoj Šojat, uz Tomislava Čorkovića jedan od suosnivača portala, objašnjava da je cilj bio dobiti informaciju na licu mjesta, bez kontaktiranja samih trgovaca, kako bi se dobila što jasnija slika.

• Iako to ne znači da smo uključili sve proizvode pod nekom trgovačkom robnom markom, vjerujem da smo pokrili barem 50 do 60 posto proizvoda, pa su rezultati svakako indikativni – kaže Šojat.

Istraživanje je pokazalo da najveći postotak proizvoda pod trgovačkom robnom markom proizvedenih u Hrvatskoj ima Intersparov S-Budget (čak 56,5 posto), no, s druge strane, u svojoj drugoj robnoj marki, u austrijskom lancu Spar, rezultat je dijametralno suprotno – tek dva posto proizvoda proizvedeno je u Hrvatskoj.

Mnogo manji raskorak bilježi Konzum, koji u K+ proizvodima ima 55 posto proizvoda proizvedenih u Hrvatskoj, dok u robnoj marki Standard taj udjel iznosi 44 posto. U korištenju hrvatskih proizvođača za proizvodnju trgovačkih robnih marki slijede Plodine (52 posto proizvedeno u Hrvatskoj), Getro (44 posto), te Billa i Mercator s 39 posto. Mercator je inače jedini lanac koji pod trgovačkom robnom markom nudi veći postotak stranih nego hrvatskih proizvoda. Naime, 42 posto ‘M’ proizvoda nastaje u Sloveniji. Izuzev Slovenije, nijedna druga zemlja nema visoki udjel u privatnim robnim markama, s obzirom na to da je većina trgovačkih lanaca disperzirala proizvodnju u većoj broj država. Najmanje u Hrvatskoj proizvedenih proizvoda u vlastitoj robnoj marki, prema navedenom istraživanju, ima lanac Kaufland – tek 20 posto, a jednako toliko proizvoda pod istoimenom robnom markom dolazi i iz Poljske.

Oko 30 posto Magminih prihoda dolazi od prodaje vlastitih robnih marki Coconut, North Spirit i Urban Republic.

Unatoč zavidnom rastu prodaje trgovačkih robnih marki, proizvođači orijentirani na vlastite proizvode mogu se oduprijeti tome trendu.

U tu kategoriju svakako ulaze proizvodi koji se javno konzumiraju i pomoću kojih potrošač pokazuje pripadnost određenoj skupini, kao što je pivo te proizvodi u kojima za potrošače veliku ulogu igra ‘sigurnost’, primjerice proizvodi za osobnu higijenu. Treći način obrane od trgovačkih marki je fokusiranje na ‘nišne proizvode’ budući da zbog malih volumena prodaje nisu pretjerano interesantni trgovačkim lancima.

U borbi brendova i generika najlošije će proći oni iz srednje cjenovne kategorije, osobito ako je riječ o odjeći, budući da ne nude ni ekskluzivnost, ni najpovoljnije cijene.

Rat je u Hrvatskoj, kad je riječ o sukobu trgovačkih robnih marki i brendova, tek počeo. Kako pokazuje istraživanje GfK domaće je tržište, s 12-postotnim udjelom trgovačkih robnih marki točno između razvijenih i nerazvijenih tržišta po tom pitanju. Slovačka i Mađarska imaju dvostruko veće udjele, u Češkoj trgovačke marke drže 19 posto tržišta, a u nekim razvijenim europskim zemljama, primjerice Švicarskoj, Velikoj Britaniji i Belgiji, prelaze 40 posto, a i dalje bilježe rast.

Ne treba sumnjati stoga da će europske i svjetske trendove pratiti i hrvatski trgovci. S povećavanjem koncentracije maloprodaje u Hrvatskoj i sukladno tome rastu moći trgovački lanaca, privatne robne marke zauzimaju sve veći dio tržišta i razvijaju sve širu paletu proizvoda, pa čak i premium, zdrave, organski proizvedene i slične potkategorije artikala.

Upravo u tome proizvođači bi trebali vidjeti svoju šansu – oni mali da što prije udu u partnerske odnose s trgovcima i tako povećaju svoju proizvodnju, a oni veliki da preduhitrte trgovačke lance u razvoju novih proizvoda koji će odgovarati na sve zahtjevnije potrebe potrošača.