Propast na referendumu treće Schwarzeneggerove inicijative o sređivanju kalifornijskih financija ovaj bi put mogla prouzročiti vrlo loše posljedice. U državnoj blagajni trenutačno je osam milijardi gubitka. Kriza hara i tom donedavno moćnom ekonomijom, ali stanovnici nisu voljni stegnuti remen prema nekim procjenama iako treba imati na umu da Kalifornija živi opasno već godinama.
Reže se svagdje, najviše ondje gdje stvarno boli. Tako će novac guverner pokušati namaknuti od rezanja proračuna policiji, vatrogascima, školama, lokalnim vlastima, ali i državnim zaposlenicima. Osim toga, vjerojatno će na ulicu pustiti 40-ak tisuća nenasilnih zatvorenika prije isteka kazne i pokušati ilegalne imigrante prebaciti na saveznu grbuču. Imajući na umu situaciju koja prijeti desecima tisuća otkaža samo u obrazovnom sektoru, gotovo je nevjerojatan podatak o katastrofalnom odazivu bi-rača – na birališta ih je izašlo samo dvadesetak posto. Prema izvješćima, vlasti su najviše nade polagale u prvi prijedlog kojim bi se stvorio snažniji fond za crne dane i ograničila javna potrošnja uz povećanje poreza, što je Vladi vrijedno 16-ak milijardi dolara u idućih nekoliko godina. Odbaćeni prijedlozi odnosili su se na reformu lutrije (planiran prihod od pet milijardi dolara), zdravstvenog i školskog sustava (preusmjeravanje 800-tinjak milijuna dolara) te državnog proračuna u cijelini. Šokantno, prošao je jedino onaj o suspenziji rasta plaća državnih službenika. Iako Kalifornija od dolaska Schwarzeneggera 2003. ima neuravnotežen proračun, neodrživ na dulje staze, takav neočekivano snažan udar izravna je posljedica financijske krize s obzirom na to da velik dio poreza te države dolazi od bogatijih građana, koji su upravo na financijskom tržištu izgubili goleme količine novca.
Arnold Alois Schwarzenegger rođen je 1947. u austrijskom Thalu. Riječ je o čovjeku zaista raznovrsnih afiniteta. Prva karijera, temelj daljnjeg profesionalnog i osobnog razvoja, bio je, kao što je općepoznato, body building, da bi poslije lista zanimanja uključivala biznis, glumu i politiku, upravo tim redoslijedom. Prema Arnieju, otac Gustav, svojedobno član Nacističke stranke i SA-ova odreda (koji se sjajno snašao u ulozi lokalnog šefa policije nakon rata), bio je teška osoba s kojom se nije moglo razgovarati i njegova brata Meinharda neskriveno je favorizirao. Usprkos problematičnu ocu mladi je snagator u školi bio poznat kao veseljak osrednjih intelektualnih sposobnosti, ali zato vrlo istaknut u sportu. Bildanje je toliko ozbiljno shvaćao da je znao vikendom provaliti u teretanu, valjda da bi dizao sve što se dalo, od utega do radijatora i hladnjaka. Sedamdesete godine prošlog stoljeća bit će izvor prvih kontroverzi u njegovu životu. Naime, 1971. godine Meinhard pogiba u prometnoj nesreći, a godinu poslije i otac Gustav od srčanog udara. Arnie nije bio ni na jednom od dvaju pogreba, što je poslije objasnio s nekoliko različitih verzija. Njegova strast za dizanjem stvari nije jenjala ni tijekom služenja jednogodišnjega vojnog roka, kad je guverner zbrisao iz vojarne da bi sudjelovao na natjecanju. Unatoč kazni od tijedan dana zatvora upravo su te, šezdesete godine prijelomni trenutak- Arnie odlazi u Americu.
Ne samo pun mišića nego i energije, nakon osvajanja titule Mr. Universe Schwarzenegger odlazi u München, gdje bilda, radi u fitnes-klubu i pohađa poslovnu školu. Podaci kažu da je u to vrijeme često znao reći svom prijatelju: ‘Postat ću najveći glumac’, što je izjava koja potvrđuje njegov iznimni smisao za humor. Za konačno preseljenje u zemlju sreće i zadovoljstva u kojoj svi imaju priliku postati bogati i slavni Arnie se odlučuje u 21. godini, 1968. Njegov manjkavi engleski s očajnim naglaskom bio je u početku velika zapreka ostvarenju filmske karijere, prisjetit će se poslije sa sjetom mišići guverner. Ipak, 1970. dobiva naslovnu ulogu u filmu ‘Herkul u New Yorku’, ali naglasak je i dalje toliko problem da njegovu glumu moraju sinkronizirati. Taj je problem elegantno riješen tri godine poslije, kad Arnie dobiva ulogu gluhonijemog ubojice u Altmanovu filmu ‘Dugi oproštaj’. Ipak, pravi je proboj napravljen tek sljedećom ulogom u ‘Ostani gladan’, kad je nagrađen Zlatnim globusom u kategoriji Nove muške zvijezde. Konačna potvrda zvjezdanog statusa filmovi su ‘Konan Barbar’ 1982. i dvije godine poslije ‘Terminator’. Niska velikih komercijalnih uspjeha trajat će do druge polovice devedesetih, kad prolazi Arnijeve filmski zenit, a počinje politički uspon.