Home / Financije / Visoke potpetice štete venama

Visoke potpetice štete venama

No, u slučaju korisnika kredita POS-a, barem onih iz Zagreba, teško da će stvari ostati na tome. Naime, oni su nakon startanja POS-a u Zagrebu osnovali vlastitu udrugu – G.I. POS Zagreb, putem koje su zajednički nastupali prema bankama i APN-u, te im ta odredba nije promakla. Danima su telefonirali i pisali molbe bankama, ponajprije Splitskoj, koja je do 2006. imala ekskluzivu na POS i putem koje je najveći dio stanova i iskreditiran. Uvidjevši da je vrag odnio šalu, upriličen je sastanak s Udrugom i banka je na inzistiranje klijenata smanjila kamatu.

Udruga je izvijestila banku da traženje dosljednog poštovanja ugovornog odnosa nije stvar kaprica i pohlepe, već dosljednog zalaganja za vladavinu prava prema kojoj je ugovorni odnos svetinja u kojoj svaka, a ne samo jedna ugovorna strana, mora snositi svoj dio rizika. Nadalje, tumačenje članka 10. Ugovora o kreditu na način kako je to učinila banka može imati dalekosežne posljedice na štetu korisnika kredita u budućnosti. S obzirom na to da su predstavnici banke na navedenom sastanku ostali ustrajni u svom tumačenju članka 10. Ugovora o kreditu, Udruga će nadalje koristiti sva legalna sredstva radi zaštite prava i interesa svojih članova – kaže se u priopćenju GI-POS-a Zagreb nakon sastanka s predstavnicima SG Splitske banke.

Udruga je svoje članove pozvala da zbog prema njima nepravednog smanjenja kamate šalju prigovore na odluku banke i naglašeno je da namjeravaju istjerati pravdu makar to dovelo i do sudskih tužbi.

  • Splitska banka je smanjila kamatne stope klijentima. Individualni izračuni za sve korisnike programa izvršeni su tijekom travnja, a klijentima je smanjen anuitet koji dospijeva već u svibnju. Danas najmanje kamatne stope na kredite u CHF iznose 1,77 posto, odnosno 1,83 posto u eurima, što je znatno niže od tržišnih kamatnih stopa – kažu u Splitskoj banci u vezi s kamatnim stopama na POS-ove kredite u Splitskoj banci, naglašavajući kako oni dosljedno poštuju obvezu koju su prihvatili Ugovorom o poslovnim suradnji te pojedinačnim ugovorima o kreditima s kupcima stanova.

U PBZ-u nisu željeli komentirati slučaj zato što kažu da detalje i uvjete pojedinog ugovornog aranžmana ne mogu komentirati u medijima, dok iz Volksbanka do zaključenja broja nismo dobili odgovor. Najčudniji je stav APN-a, gdje smo neslužbeno doznali da su ugovori o kreditu banke i korisnika njihov isključivi pravni odnos te oni na to nemaju utjecaja. Iako je sam APN od banaka zahtijevao takvu klauzulu, danas pere ruke.

Kao državno tijelo koje je kupcima stanova jamčilo da kupuju nekretninu prema posebno povoljnim uvjetima, APN se morao pobrinuti da svi ugovori o kreditu kod svih triju banaka budu istočasni, no to nije učinjeno, pa se odredbe kamatnih stopa mogu različito protumačiti. PBZ je u ugovor uglavno riječ ‘može’, koja ovu banku stavlja u povoljniji položaj naspram ostalih, što je također moguća osnova za tužbu, ovaj put sa strane banaka, jer nestandardizirani ugovori mogu upućivati na to kako sve banke u odnosu s APN-om nisu bile jedako tretirane.

Postavlja se i pitanje čemu uopće odredbe o referentnim kamatnim stopama ako ih država ne namjerava nadzirati i brinuti se da POS doista bude najjeftiniji program stambenog zbrinjavanja? Kako god bilo, u tom će slučaju najvjerojatnije pobijediti korisnici kredita.