Mali lago (Lastovo)

Tjesnacu za mnoge je pravi način opuštanja. No sve je više i onih koji u takvoj sve većoj potrebi za rasplamsavanjem adrenalina vide i priliku za zaradu. Dok jedni osluškuju kako im srce žestoko tuče, drugi zbrajaju načine kako se na takvoj strasti obogatiti. Onima poduzetnog duha obično prvo na pamet padne kako bi u takvim pustolovinama sigurno uživali njihovi prijatelji, znanci, kolege, poslovni partneri, pa im požele organizirati sličan neponovljiv doživljaj. Tako je nekako nastala i nova moda u eri team buildinga: odlazak u prirodu, u nepoznato, gdje se nema na što potrošiti, nego se cijela ekipa posveti (ekstremnom) zadatku, pa se, rečimo, kanuom spusti niz gorski potok, ojača tako svoje zajedništvo i ‘nabilda’ samopouzdanje. A menadžment je zadovoljan jer nije mnogo potrošio na skupe izlete u wellness oaze i osmišljavanje programa u konferencijskim dvoranama.

Ekstremni sportovi, očito, idealni su za stvaranje korporativnog duha u teškim, recesijskim vremenima. Ipak, pravim zaljubljenicima u ekstremne sportove takvi skupni odlasci u pustolovine i nisu odviše mili. Oni radije odlaze na put u društvu trojice-četvorice vjernih prijatelja kojima su spremni u ruke predati i vlastiti život. Sretnijima među njima, poput vlasnika američke kompanije CPG-a, upravo je takva veza pomogla i u stvaranju milijunskog biznisa. Osnivači te kompanije veterani su u ekstremnim sportovima. Bavljenje zahtjevnim sportskim disciplinama u posljednje se vrijeme ipak pretvara u pravi biznis. Prošla su vremena kad zaljubljenici u takve male sportove nisu mogli računati ni na kakve sponzore i kad su jedva preživljavali od avanture do avanture. Barem je tako u svijetu. Najuspješniji ekstremni sportaši danas zarađuju milijunske iznose i postali su zvijezde u rangu s drugim vrhunskim sportašima poput nedodirljivoga kralja Forbesovih ljestvica najuspješnijih sportaša – igrača golfa Tigea Woodsa. Prvi na Forbesovoj ljestvici najuspješnijih ekstremnih sportaša za prošlu godinu jest Tony Hawk, nekadašnji prvak u skateboardingu. Skejtanjem se, doduše, prestao baviti još prije deset godina, ali lani je zaradio 12 milijuna dolara ponajprije zahtijevajući tome što je stvorio carstvo vrijedno 200 milijuna brendirano svojim izazovnim imenom.

Mali lago (Lastovo) jednako kao i veći Veli lago, luku Mali lago s jedne strane zatvara Lasto, a s druge otok Prežba, povezan s Lastovom mostićem ili, kako će Lastovci reći, Pasadurom, koji ujedno dijeli i Veli od Malog laga. Pasadur je kroatizirana talijanstina i znači ‘zlatni prolaz’ – zlatni zato što se na tom mjestu nekada davno obilno lovilo tune i gofove. Već i samo ime ‘lago’, od talijanskog ‘jezero’, govori o odličnoj zaštićenosti obiju uvala, osobito jugozapadnog dijela Malog laga.

Skrivena luka (Lastovo) jedan od najpoznatijih južnodalmatinskih toponima. Kad ne bi bilo svjetionika Struge, koji se više od stotinu metara izdiže južno nad hridima, i svjetla na rtu Stražici sa sjeverne strane uskog prolaza u uvalu, teško da bismo ga izdakla prepoznali. Samo 150 metara širok ulaz ne daje nazrijeti uvalu koja se zavukla više od devetsto metara. Odlično je zaklonište od svih vjetrova, osobito uplovimo li malo dublje.

Samo na ulazu sjeverozapadni vjetar stvara velike valove. Sidri se pretežno na dubini od pet do 10 metara, a muljevito dno dobro drži. Pred mnogim su kućama koje su sagrađene na zapadnoj i sjeveroistočnoj obali i molići. Ispred konobe Portorose postavljen je i ponton i nekoliko bova. Nikako ne treba propustiti šetnju do impozantnog svjetionika.

Tri luke (Korčula) zaljev Tri luke na jugozapadnoj obali Korčule čine tri uvalice koje su s vremenom napućile vikendice, ali nisu narušile sklad klasičnog dalmatinskog prizora: borova koji se spuštaju do mora. Uvale su odlično zaštićene od zapadnih vjetrova i bure, a od snažnog juga štite otoci Trstenik, Pržnjak Mali i Veli i Lukavac. Za jutarnje kupanje preporučamo Veli Pržnjak i njegovu prekrasnu plažu.

Kneža (Korčula) želite li zanoći sa zapadne strane u Korčulanskom kanalu, možete to učiniti u Račišću, Kneži, u laguni iza otočića Mali i Veli Knežak ili u Žrnovskoj banji. Sjeverozapadni dio prostrane uvale Kneže zatvaraju spomenuti otočići tvoreći malu pješčanu lagunu zaklonjenu od vjetrova iz trećeg i četvrtog kvadranta. Po takvom vremenu Kneža je sigurno i romantično sidrište na kojem ćete po noći uživati u osami. Uoči podneva ipak se spremite za dolazak trakabuka pretvorenih u putujući hotel, ali tada je već vrijeme za ispoljavanje.

Badija (Korčula) skloni romantici usidrit će se na sidrištu s južne strane otoka Badije, poznatog po negdašnjem velikom franjevačkom samostanu. Badija, otočić Planjak i hrid Baretica zatvaraju pješčanu lagunu duboku od četiri do pet metara. Badija, obrasla gustim borovom šumom, dobro štiti od bure, a Planjak od juga. Udari li nevera sa zapada, treba biti na velikom oprezu. Lagunica je popularno kupalište, pa je danju prepuna jahti i malih brodica kupača koji se predvečer uglavnom vrate u Korčulu. Preko noći ovdje ostane tek poneki brod, čija posada uživa u osami.

Uvala Rogač (Mljet) premda je to najpoznatije južnodalmatinsko sidrište, malo ljudi zna njegovo ime. Kodno je ime za Rogač – Polače. Naime, luka Polače s istoimenim mjestom na jugozapadnoj obali najsigurnija je mljetska uvala, a uvala Rogač na njezinu zapadnom kraju jest i sigurno sidrište. Zaštićena je od svih vjetrova osim orkanškog juga, koje ljeti ne puše. U uvali, u kojoj se katkad nađe više od četrdeset brodova, može se sidriti na dubini od petnaestak metara na muljevitom dnu ili se vezati kromom za da bora i ispuštati tridesetak metara sidrenjaka. Budući da je uvala posve sigurna ako ste se valjano usidrili, nakon kupanja možete gumenjakom do mjesta u obilazak rimske palače i bazilike ili do jednog od brojnih ljetnih restorana. Imate li vremena i volje, možete unajmiti bicikl ili pak pješice otići do tri kilometra udaljenih mljetskih jezera.

Ako vam se to posreći i nema jakog vjetra, jednu noć obavezno provedite na sidru u uvali Tatinici pod otočićem Kobračom.

Luka Pomena (Mljet) velika i prostrana luka na zapadnim vratima Mljeta znana je svakomu tko se uputi u mljetski nacionalni park. Tu je sagrađen i jedini mljetski hotel Odisej i pred njim je lijepa uređena plaža. Ta velika luka pruža i priliku da u njoj budete na sidru i na osami. I to na dva mjesta: pod otokom Pomešćakom i u uvali Lokvi, koju je nekad zauzimala vojska. Cijela luka Pomena zaštićena je od juga, ostra i lebića, a od zapadnih vjetrova štite je rt Sparožni te otoci Galicija i Pomešćak.

Saplunara (Mljet) za mnoge je na putu iz Dubrovnika prema Splitu noćenje u Saplunari, uvalni na jugoistočnoj obali Mljeta, nezaobilazni ritual. Udaljenost od marine u Komolcu ili luke Gruž čini je idealnom za sidrenje prije odlaska do Grada, a i na povratku je prirodno prva točka.

Poput susjedne uvale Limuni, i Saplunara je pješčana. Sidro dobro drži, a kako je odlično zaštićena od bure i juga, noću nema straha. Valja paziti na skretanje vjetra u jugozapadnjak jer tada je u uvali opasno. Posljednjih je godina do uvale došao asfaltni put, sagrađene su nove kuće i otvorena je gostionica u kojoj se može dobiti dobra i friška riba.