Nova generacija probiotika u zaštiti intimnog zdravlja žene

Ciljevi su zaustaviti pad prodaje, koja je 20-ak posto manja u odnosu na 2008., preraspodijeliti djelatnosti, obustaviti sve razvojne projekte i ugasiti one koji stvaraju gubitke, smanjiti troškove u odnosu na neostvareni planirani rast od osam posto, regulirati višak radnika, promijeniti menadžerski tim, završiti započetu optimizaciju poslovanja i nastaviti akvizicije i osvajanje novih tržišta.

Mogući scenariji uključuju samostalnu dokapitalizaciju (Emporion, EPH i Slobodna Dalmacija), dokapitalizaciju tvrtke od strane Agrokora i/ili stranog turoperatora, stvaranje domaćeg konzorcija iz turističke djelatnosti, a vjerojatno će financijske institucije poput Zagrebačke banke preuzeti vlasništvo.

Krucijalna pitanja za opstanak tvrtke uključuju kako se nositi s padom prodaje, obustaviti sve razvojne projekte i ugasiti one koje generiraju gubitke, smanjiti troškove u odnosu na neostvareni planirani rast od osam posto te završiti započet proces optimizacije poslovanja.

Adriatica.net je počeo kao online agencija za rezervaciju privatnog smještaja i sa svojom politikom privlačenja i odgajanja putnika na početku je oduševio mnoge turističke stručnjake. S vremenom je postao holding sa 68 društava u 30 zemalja. Kad je Vojković krenuo u akvizicije, najprije manjih, a potom najvećih agencija Atlasa i Kompasa, okupio je uglavnom mladi menadžment koji se mijenjao svake dvije godine, ‘podebljan’ savjetnicima poput Pave Župan-Rusković ili Selimira Ognjenovića. Pave današnju situaciju u koju se adriatica.net doveo promatra s velikim razočaranjem.

• Atlas je preživio sve nedaće ovog svijeta u svim političkim režimima i ostao je aktivno na nogama. Bila bi katastrofa da sada ode u pogrešnom smjeru. Bila sam u ulozi savjetnice Uprave, no nije me se mnogo pitalo. Menadžment adriatica.neta osjećao se dovoljno sigurnim da bi zatražio moju pomoć – izjavila je Župan-Rusković.

Nema jednog krivca. Selimiru Ognjenoviću je pak nedavno predloženo da operativno vodi restrukturiranje adriatica.neta.

• Čuo sam da bi reorganizaciju trebao voditi Boris Teški, ali dosad nismo kontaktirali. No, pitali su me da li bih ušao u cijelu tu priču i ja sam postavio svoje uvjete, ali dosad nisam dobio nikakav odgovor. Želim pomoći struci, ali bez jasnog koncepta tvrtke i stvarnih saznanja nisam siguran da će to biti u mojoj mogućnosti – komentira Ognjenović.

Iako je Uprava adriatica.neta možda vukla neke pogrešne poteze i neke su stvari krenule nepredviđenim tokom, Vojković sigurno nije jedini krivac za cijelu situaciju. On se oslanjao na banke, a banke su ga voljko pratile dok se nije pojavila kriza. Kako spasiti tvrtku od stečaja i kompletne propasti teško je u ovom trenutku reći jer malo tko želi u ovakvoj situaciji preuzeti toliko dugove i odgovornost. No već postoje neki scenariji koji su i prije bili aktualni.

U jednoj varijanti adriatica.net neće mijenjati vlasničku strukturu, već će se defanzivne pozicije tražiti načina za daljnje financiranje i reprogramiranje kredita te postaviti novi menadžment za provedbu restrukturiranja. Za to će mu trebati velika podrška Zagrebačke banke koja nam nije odgovorila na koji način namjerava naplatiti svoja potraživanja.

Druga mogućnost podrazumijeva nove partnere za dokapitalizaciju. Spominje se ponovno dokapitalizacija od strane Agrokora, zatim ideja o stvaranju domaćega konzorcija od nekoliko relevantnih tvrtki iz turističke branše. Agrokor se u nekoliko navrata spominjao kao logičan suvlasnik, s obzirom na to da među Todorićem i Vojkovićem već postoji strateško partnerstvo u vezi s distribucijom u HoReCa kanal, no u Agrokoru ne žele konkretno reći jesu li i dalje zainteresirani.

Dokapitalizaciju naravno mogu izvršiti i sadašnji suvlasnici, WAZ (odnosno EPH i Slobodna Dalmacija) i Emporion, no ako to nisu učinili prije osam mjeseci, kada kriza još nije uzela toliko maha, još je manja mogućnost da to samostalno učine sada. Preostala varijanta, oko koje su se već vodili neki razgovori s potencijalnim partnerima, ulazak je stranog turoperatora koji bi bio zadovoljan da u jugoistočnoj regiji Europe ima takvog igrača, a adriatica.net je prema pouzdanim izvorima već pregovarao s TUI-jem.

Vojković je navodno imao slične ambicije i prije – naime, ostvariti milijardu eura bruto prihoda, okrenuti promet od tri milijuna putnika, povećati vrijednost tvrtke na nekih 250 milijuna eura i umrežiti se u neki svjetski turooperatorski biznis. No, tko god bio zainteresiran za takvu priču, sada će sigurno s oprezom promatrati daljnji tijek događaja. Kao što slovenska Vlada sigurno neće prekršenih ruku promatrati propast Kompasa, na čije se preuzimanje potrošilo mnogo vremena, tako ni hrvatskim vlastima ne bi trebalo biti svejedno hoće li adriatica.net preživjeti. Jer kad se sve zbroji, svi okupljeni oko početne ideje podržavali su je s oduševljenjem. Adriatica.net sad je zapeo na pola puta do zacrtanih ciljeva, novih akvizicija i osvajanja novih tržišta s osnovnom namjerom da hrvatski turizam dobije novu komercijalnu dimenziju kakva dosad nije postojala.

Alnom slobodom i češćom promjenom partnera rizik raste, pa tako danas ima i mladih žena od, primjerice, 25 do 30 godina koje obolijevaju od te vrste raka. U Hrvatskoj od stotinu žena 40 umre, no taj je karcinom kao i svaki drugi izlječiv ako ga se rano otkrije, otkrije li ga stručni tim i naravno, ima li za njegovo liječenje novca.

• Pedesetak 50 posto naših žena dođe kad je bolest već u napredovaloj fazi. Onda im, nažalost, ne možete mnogo pomoći – kaže Čorušić i dodaje da teoretski nijedna žena ne bi trebala oboljeti od te bolesti upravo zato što je uzročnik poznat i postoje dobre metode za njegovo otkrivanje.

Kada bi svaka žena dolazila jednom u tri godine na preventivan, organiziran ginekološki pregled, ističe Čorušić, karcinoma vrata maternice u Hrvatskoj ne bi bilo. Primarna je prevencija edukacija putem škole, obitelji ili medija, a sekundarna podrazumijeva organizaciju programa probira na nacionalnoj razini.

• Treba organizirati kampanje i na razini Ministarstva ili Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje konačno ustrojiti nacionalni program nadzora, odnosno probira (screening). To je bolest doista siromašnih ljudi sa slabom nabrazbom, stoga većina žena nakon prestanka reprodukcije više nikad ne ode ginekologu. I upravo se u toj kategoriji žena, koje nikad ne idu na ginekološki pregled, javljaju svi karcinomi vrata maternice u Hrvatskoj. Situacija se može promijeniti tako da ih mi pozivamo, da napravimo registar ženske populacije koji bi funkcionirao tako da svaka žena dobije poziv u svoj sandučić. Jedanput u tri godine uistinu nije teško otići na pregled da bismo tu bolest mogli staviti pod nadzor – zaključuje Čorušić.

Prevencija trajne infekcije HPV-om osim odgovornog spolnog ponašanja i redovite ginekološke kontrole podrazumijeva i preventivno uzimanje novijih generacija probiotika. Posljednjih nekoliko godina interes za probioticima brzo raste. Najpoznatiji je učinak probiotika na probavni sustav, a ginekolozima je poznat pozitivan učinak njihove vaginalne primjene. Što su i kako djeluju probiotici, objasnio je dr. sc. Goran Vujić, voditelj Odjela za radikalnu kirurgiju ginekoloških karcinoma na Klinici za ženske bolesti i porode.

• Probiotici su živi mikroorganizmi koji, kad se unesu u dovoljnoj količini u organizam, povoljno utječu na zdravlje. Znači, oni mogu zamijeniti vašu cijevnu floru ako je oštećena antibioticima, bolešću, kortikosteroidima i sličnim ili vaginalnu floru. Oni, dakle, zamjenjuju prirodnu floru koju imate u pojedinim organima i dobro djeluju na zdravlje – kaže doktor Vujić.

Probiotici se uzimaju oralno, prođu kroz crijevni trak i uđu u rodnicu. Uvjetno rečeno, to su čistači normalne vaginalne flore. Suparnici su im, a tako i konkurencija u borbi za hranu, bakterije i virusi. Probiotici omogućuju povratak normalne vaginalne flore.

• Kad na Papa-obrisu vaginalne flore nema bakterija, patogenih, pa i fakultativno patogenih, odnosno kad u njoj ima obrambenih stanica laktobacila, može se reći da je normalna – kaže Vujić i dodaje da laktobacili na nekoliko načina sprječavaju nastanak infekcije i prirodna su obrana od infekcije kod svake žene.

Normalnu bakterijsku floru najčešće nemaju žene koje često ispiru rodnicu, često uzimaju antibiotik terapiju ili one koje često imaju infekcije. Svaka infekcija patogenim mikroorganizmima, kaže Vujić, jednostavno pomete normalnu bakterijsku floru.

• Na Papa-testu točno je označeno imate li floru Bacillus vaginalis ili neki patogeni mikroorganizam kao što je, primjerice, klamidija – ističe.

Lactogyn je prvi probiotik za zdravlje u Hrvatskoj. Ima dva probiotska soja koji sigurno zamjenjuju normalnu vaginalnu floru. Probiotički sojevi Lactogyna jedini u svijetu imaju dokazani učinak u obnovi vaginalne mikroflore, nakon oralne primjene. Obnavljajući vaginalnu floru, Lactogyn vraća ženi njezinu prirodnu obranu i tako smanjuje mogućnost razvoja urogenitalnih infekcija i njihovo ponavljanje. Djelotvoran je i siguran za primjenu od puberteta do menopauze. Dostupan je i bez recepta.

• Ako samo 30 posto žena ima normalnu vaginalnu floru, 70 posto nema, stoga se probiotici mogu uzimati i bez dijagnoze. Ali prema medicinskim indikacijama najčešće se daju uz uzimanje antibiotske terapije, u slučaju bakterijskih vaginoza, gljivičnih infekcija ili bilo kakvih drugih upala – kaže Vujić i dodaje da se probiotici uzimaju i kod nekih asimptomatskih infekcija koje se vide na Papa-obrisu kod kojih nema nikakvih simptoma.

Lactogyn služi i kao pomoć u terapiji vaginalnih smetnji za vrijeme i nakon terapije antibioticima. – Proveli smo istraživanje među ženama u reproduktivnom doba, odnosno 70-ak posto populacije, i od stotinu žena 60 koje nisu imale normalnu vaginalnu floru imale su neki oblik infekcije. Imate li infekciju, primjerice gljivicama, Lactogyn nije primarni lijek za izbor liječenja infekcije. Tim ženama daju se antibiotici. Međutim, probled je tih opetovanih infekcija jer više od 30 posto tih žena za nekoliko godina dobije recidivnu infekciju. Ako uz antibiotik uzima Lactogyn, nakon prestanka uzimanja antibiotika u 60 posto slučajeva ženina će se vaginalna flora normalizirati i štitit će je od opetovanih infekcija – objašnjava Vujić.

Veliki problem slabe osviještenosti žena i neredovitog odlaska na ginekološki pregled tumači je sadašnjica svih zemalja, uključujući Hrvatsku.