Što kažu bankari

Mali i srednji poduzetnici bankarima su omiljena poštupalica. Svi su ih, kako stalno izjavljaju, odmah spremini kreditirati, posebno ako nešto proizvode i izvoze. Kad je smanjena potražnja za stambenim i potrošačkim kreditima i kad EBRD i EIB poslovne banke ‘pumpaju’ kreditima upravo za razvoj malog i srednjeg poduzetništva, možda se nešto promijeni i u stvarnosti. No što kažu banke?

Spremini smo financirati svaku novu poslovnu aktivnost i projekt za koji je osiguran plasman na domaćem ili inozemnom tržištu. U suradnji s EIB-om osigurali smo dovoljne izvore za financiranje projekta po povoljnim uvjetima, a u pripremi su i dodatne kreditne linije za financiranje izvoza i proizvodnje kao i za infrastrukturne i energetske projekte malih i srednjih poduzeća i jedinica lokalne uprave – kažu u PBZ-u. U Zagrebačkoj banci kažu da su sad oprezniji u plasiranju sredstava, ali da je putem nje malom i srednjem poduzetništvu namijenjeno 50 milijuna eura od EBRD-a.

U Raiffeisen banci kažu da će u 2009. ograničena kreditna sredstva usmjeriti sadašnjim klijentima. – Pritom su nam prioritet poduzeća koja su izravno ili neizravno usmjerena na izvoz – kažu u Raiffeisenu, dodajući da neće linearno smanjivati dostupnost kredita, ali radit će na većoj kontroli isplativosti.

Najvažniji je kriterij novčani tok, koji mora biti adekvatan i dovoljan – kaže Kristijan Starčević, voditelj Malog i srednjeg poduzetništva Hypo Alpe-Adria-Banke, dodajući da će u ovoj godini staviti naglasak upravo na financiranje tih segmenta. U Hypo banci su u prva četiri mjeseca ove godine, kaže, plasmani SME klijentima otpri-like na podjednakim razinama kao i lani. Banka će, kako ondje kažu, ‘nastaviti pratiti kvalitetne, isplative projekte, ali ti će projekt morati biti bolje pripremljeni i imati veći vlastiti udjel u ukupnom iznosu financiranja’. U rastu plasmana prioritet će uz građane imati malo i srednje poduzetništvo, a posebnu pozornost Erste banka planira posvetiti vlastitim klijentima.

Izvodnih kapaciteta. S obzirom na to da na viđiku nema rješenja u suradnji s Gradom ili Županijom, Viduka razmišlja o preseljenju u Varaždin. Od početka krize u Altru su povećali ulaganja u marketing, odnosno zastupljenost na svjetskim sajmovima i razvoj novih proizvoda.

Tko računa da će stalno imati posla s domaćim općinama, vara se. Jedino se izvoz dugoročno isplati. Svjetsko je tržište toliko veliko da, zna li čovjek nešto raditi, mogućnosti su mu, posebno u tehnološkom sektoru, goleme – kaže Viduka, jedan od rijetkih koji kaže da nije imao problema s dobivanjem bankarskog kredita kad je nedavno kupovao stroj.

To da su male tvrtke fleksibilnije jer mogu brže i djelotvornije reagirati na promjene tržišta vrijedi samo za one tvrtke, ističe Barbić, koje su se i prije krize vodile na isti način. Biti fleksibilan i raditi na promjenama tek tijekom krize najčešće je već prekasno.

To što smo mali može nas činiti i ranjivijima, jer orijentiramo li se na jedan veliki projekt pa tu nastane problem s plaćanjem – gotovi smo – kaže Zdenko Ćorić iz softverske tvrtke Utilis. Ta tvrtka posluje u području u kojem je sada prično ‘čupavo’ jer se IT investicije masovno odgađaju za bolja vremena.

Pokušavamo klijentima dati malo više nego što su dosad navikli da bismo ih zadržali, kao i iskorištiti pozitivne učinke svoje fleksibilnosti i dosadašnje opreznosti – kaže Ćorić.

Olakotna je okolnost u upravljanju malim tvrtkama i to što nemaju mnogo zaposlenih, pa se, kaže Sanja Crnković-Pozaić iz tvrtke BIT Croatia, inače bivša direktorica Centra za poduzetništvo CEPO-a, i odredbe Zakona o radu u vezi s otpuštanjem koje mogu sprečavati brže prilagođavanje ne odnose toliko na njih koliko na velika poduzeća.

To što su mnoga poduzeća obiteljska omogućava također da se šokovi u poslovanju lakše internaliziraju, tj. nema potrebe otpuštati članove obitelji – kaže Crnković-Pozaić.

Doduše, to može biti i razlog za još teže proživljavanje krize jer je u malim tvrtkama s desetak zaposlenika koji su najčešće vezani prijateljskim ili rodbinskim vezama vrlo teško otpustiti višak ljudi.

Osim toga najčešće je velik dio privatne imovine uložen u tvrtku, pa poslovni potres znači i veći potres na privatnom planu. Najvažnije je, ipak, to što se mali naslanjaju na velike, a kad veliki ne plaćaju, mali nema kamo – kaže executive coach i trener Alan Žepec, koji malim poduzetnicima savjetuje da krizu iskoriste za pre-