Deset naseljenih otoka Caba Verdea nalazi se 460 kilometara od afričkog Senegala i dijeli se u dvije skupine – pustinjske i zelene brdovite. Oko 70 posto stanovništva čine Kreoli, 29 posto Afrikanci jedan posto Europljani. Cabo Verde ima samo 12 posto proizvodnje, uglavnom piva, kave, šećera, a najvažnija industrija je ribarstvo. Bez obzira na to što birokracija još nije zaživjela država provodi intenzivnu socijalnu politiku. Minimalna plaća procjenjuje se na 150, a prosječna na 500 eura, a svaki Kapoveržanin može dobiti kredit za automobil ili otvaranje biznisa, bez obzira na to što nije zaposten. Jamac mu može biti bilo koji rođak koji radi u inozemstvu. Na Cabu Verdeu živi oko 400 tisuća Kapoveržana, a u dijaspore oko milijun i pol, najčešće u Rotterdamu, Bostonu i Portugalu. I svi šalju novac rodbini koja gradi 80 posto nekretnina otoka, a poslije ih prodaje ili iznajmljuje. Čak 20 posto BDP-a čine prihodi iz dijaspore, nakon čega je turizam za stupljen s 18 posto. Gotovo polovina stanovnika ima manje od 20 godina i njih 45 posto živi u ruralnim dijelovima otoka gdje tijekom kišnih razdoblja obrađuju zemlju, a u sušnima sele u gradove i rade građevinske poslove. No, Kapoveržanima je u krvi trgovina, te gene vuku još od trgovine robom i poslovanju sa Židovima, koji su bili među prvim doseljenicima na otok. Cabo Verde je svoju nezavisnost stekao 1975. godine, a sve do 1991. tamo je na snazi bilo socijalističko društveno uređenje potpomognuto utjecajima iz Rusije, Kube i Kine. Prvi premijer nezavisne države Pedro Pires, koji je izborio nezavisnost zemlje, danas je predsjednik Caba Verdea i narod ga silno poštuje iako još živi u kući svoje suprige.
Britanski, njemački i talijanski turisti godišnji odmor provode unutar zidina resorta i ne miješaju se s lokalnim stanovništvom, iako je Cabo Verde sigurna zemlja u kojoj se ne treba plašiti uobičajenih prijetnji specifičnih za egzotične zemlje. Svaki otok razvija se sam za sebe, na Sau Vincenteu može se pronaći najviše tragova kulture, a iz njegova glavnog grada Mindela potječe i glasovita Cesaria Evora koja navodno, kad je dobre volje, pušta turiste u svoju kuću i s njima rado razgovara. Najbrdovitiji vulkanski otok koji su dosad najviše istraživali ljubitelji avanturističkih sportova poput trekinga je Fogo. Legenda kaže da je taj otok svojedobno posjetio Francuz koji se zaljubio u Kreolku i tako utemeljio čudnovatu lozu tamnoputih Kapoveržana s plavom kosom i zelenim očima. Atraktivna obitelj izazvala je toliko pažnje da lik plavokosog i zelenookog Kapoveržana možete naći otisnut i na paketićima šećera koji se proizvodi na otoku.
S jasnom namjerom da večer ne provedemo s tisuću izgorjelih britanskih turista u resortu, u kojem su na ljetnoj pozornici bile na programu bizarne zabave i predstave poput onih na kruzerima, odlučili smo iskušati čari glasovite kapoveržanske gastronomije u Sal Reiju, glavnom gradu otoka Boavista, s kojom travkom više nego na Salu. U devet navečer, od pet preporučenih restorana, nijedan nije radio pa smo večerali času vina u nekom talijanskom baru i pokunjeno se vratili u hotel s prejakim pustinjskim vjetrom u leđima. Pomalo razočarani ponudom zabave, no ipak opijeni čudnom egzotikom i pristupačnošću lokalaca na pustinjskim otocima, stigli smo na Santiago, najveći otok Caba Verdea s glavnim gradom države Praiaom, najružnijom i najdosadnijom metropolom koju sam ikad vidjela. Između nesagrađenih polukatnica tu i tamo iznikne i neka zgrada iz socijalističkog doba, stanovnici kuljaju iz svake gradske pore i ljudskome je mozgu, a kamoli fotoaparat, teško pohvatati sve događaje istodobno. Jedan mi se posebno urezao u pamćenje prilikom posjeta tržnici u ‘špicu’ dana, na kojoj prodavači praktički žive. Žena s maramom na glavi pod podnevnim suncem sjekirom ‘trančira’ kokoš, riba satima stoji u kanti na suncu, muhe nalaze utočište u svakom zrnu kukuruza, a prodavači u pauzi jedu cachupu, domaći specijalitet od graha, kukuruza, ribe i mesa. Na istu tržnicu vratili smo se u vrijeme poslijepodnevnog odmora kad je sve utihnilo, a prodavačice glave naslonile na svoje dobro i čvrsto spavale.
