-
S Raiffeisen holdingom preuzeli ste 25-poštorni udjel u Strabagu od Deripaske kojem je ostavljena jedna dionica i ‘call’ opcija na navedenom udjelu do 20. prosinca 2009. Jeste li zadovoljni takvim raspletom situacije? – Vrlo sam zadovoljan ishodom. Uvjerem sam da je taj dogovor potpuno u skladu s interesima tvrtke i njezinih dioničara. To stvara snažnu bazu za nastavak dugoročne kooperacije dopuštajući Strabagu da potpuno realizira svoje tehnološke potencijale u Rusiji i da Basic Element dovrši infrastrukturne projekte važne za zemlju. Strateški je važno za nas da nastavimo surađivati s Basic Elementom, koji ostaje naš ključni i pouzdani partner na ruskom tržištu. Ne sumnjam da će on nastaviti aktivno sudjelovati u Strabagovu biznisu i iskorisititi ‘call’ opciju.
-
Koliko ste platiti Deripaskin udio u Strabagu? – Ne komentiramo cijenu.
-
Koji su razlozi manjeg profita u 2008.? Kako ćete održati profitne marže u ovoj godini? – U prošloj se godini Odbor direktora odlučio na oprezno računovodstvo i procjenu poslovanja. Imali smo veće troškove amortizacije zbog novih akvizicija. Mnogo smo toga rezervirali na teret rashoda i morali smo otpisati neka potraživanja, uglavnom u Srednjoj i Istočnoj Europi.
-
S kolikim prihodima i dobiti očekujete da će Strabag završiti poslovnu 2009.? – Vjerujemo da će EBIT marža ostati više-manje stabilna, i to između dva i tri posto.
-
U kojim zemljama očekujete najveće pogoršanje u odnosu na 2008.? – Mađarska je bila vrlo dobro tržište posljednjih nekoliko godina kad je o građevini riječ. No poslovna se klima znatno pogoršala. Nažalost, ni Srbija se ne razvija pozitivno, a veliki je upitnik i Rusija. Ako cijene sirovina porastu, ulaganja u infrastrukturu u Rusiji vratit će se.
-
Koje antirecesijske mjere u svom poslovanju provodi Strabag? – Strabagove antirecesijske mjere podrazumijevaju rezanje fiksnih troškova, a pozornost međužmenta posvećuje se na klijentovu kulturu plaćanja, odnosno na to koliko uredno klijenti podmiruju dugove. Koncentrirani smo i na prošireni strategije stonoge, odnosno na zastupljenost na različitim tržištima i u različitim segmentima.
Građevinski sektor u krizi će se naći 2012.
Nakon devet akvizicija u 2008. planirate li u ovoj godini neke akvizicije ili širiti se na nova tržišta? – Za sada nema riječi o akvizicijama, ali ulazak na nova tržišta strategija je koju slijedimo. Jedna od mogućnosti veći je fokus na Aziju i Indiju.
Koji se segmenti vašeg biznisa sada razvijaju, a koji su najviše podbacili? Što bi se prema procjenama prvo moglo oporaviti? – Poljsko se tržište razvija brže i bolje nego što smo očekivali. U ovom trenutku ondje je šest milijardi eura vrijednih natječaja zbog gradnje infrastrukture potrebne za Europsko prvenstvo 2012. S druge strane rast u Rusiji nije ispunio naša očekivanja. Ipak, očekujemo da će Rusija biti jedna od prvih zemalja koje će prebroditi krizu.
Nerealiziranih narudžaba? Procjenjujete li da će one rasti? – Nerealizirane su narudžbe na kraju 2008. vrijedile 13,3 milijarde eura. U prvom kvartalu ove godine ta je vrijednost bila veća nego godinu prije. Nadamo se da će priljev od programa državne potrošnje povećati naše narudžbe do kraja godine.
Koja su tržišta najkritičnija s obzirom na to? Drži li se još javni sektor ili i on puca? – Javni sektor trebao bi osigurati iskorištenost naših osnovnih kapaciteta do 2011. Takva je situacija na većini Strabagovih tržišta. Budući da posluju u više od 30 zemalja, poprilično smo diverzificirani u svojim nerealiziranim narudžbama.
Planirate li otpuštati radnike i smanjivati operacije u nekim zemljama? – Ne znatno.
Ima li u Hrvatskoj naznaka da ćete morati otpisivati potraživanja kao u Srbiji i Crnoj Gori? O kojim je iznosima bila riječ u tim zemljama? – Ne komentiramo iznose. Ne može se predviđati hoće li biti novih otpisivanja.
Koji su trenutačno najveći Strabagovi projekti? – Nekoliko je velikih projekata gradnje cesta u Poljskoj. Gradimo autocestu s četiri traka u Italiji, posao vrijedan otprilike milijardu eura. Također radimo na tunelu ispod Niagarinih slapova u Kanadi za 700 milijuna eura. Uz to u Hrvatskoj smo nedavno na natječaju dobili posao gradnje luke Gaženice u Zadru.
