Home / Biznis i politika / Podzakonski propisi

Podzakonski propisi

Tko posjeduje jahtu, skupi automobil, novac, umjetnine, nakit, dionice ili drugu vrijednu imovinu, mora to porezno prijaviti. Međutim, novost je od ovoga svibnja da Porezna uprava ima pravo zatražiti od poreznog obveznika izjavu o načinu stjecanja te imovine.

Istodobno s postupkom uvođenja osobnog identifikacijskog broja kao oznake svake fizičke i pravne osobe u Hrvatskoj Opći porezni zakon postao je okosnica normativnog reguliranja odnosa između poreznih obveznika i poreznih tijela. Dakako, na te se odnose primjenjuju i brojni drugi propisi, od pojedinačnih o određenom porezu ili drugom javnom davanju do onih koji uređuju upravni postupak i obvezopravne odnose. Za razliku od prijašnjeg zakona, koji nije imao podzakonskih propisa, za provođenje novog Općeg poreznog zakona, koji je u primjeni od 1. siječnja ove godine, bilo je nužno donijeti nekoliko pravilnika kojima se detaljno uređuje primjena određenih instituta.

Posebnim pravilnicima trebalo je uređiti način postupanja u dobroj vjeri za sudionike poreznopravnog odnosa, visinu nagrade za zastupnika, način dostave poslovnih knjiga, evidencija, izvješća i drugih podataka te obvezni sadržaj i obrazac izjave fizičke osobe o izvorima stjecanja nekih oblika imovine.

Ta su pitanja uređena u tri posebna pravilnika koja su stupili su na snagu 22. svibnja 2009. Obrasci na kojima porezni obveznici prijavljuju podatke važne za pravilno i pravodobno utvrđivanje njihovih poreznih obveza i formular na kojem fizičke osobe daju izjavu o izvorima stjecanja imovine propisani su Pravilnikom o postupanju u dobroj vjeri sudionika poreznopravnog odnosa, gospodarskoj cjelini te obrascima prijave podataka za koje postoji obveza pri.

Tako je, primjerice, fizička osoba koja promijeni mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta dužna na novom obrascu o tome izvijestiti porezno tijelo. Ili, trgovačko društvo koje je osnovalo novu poslovnu jedinicu dužno je osim prijave nadležnom trgovačkom sudu o tome obavijestiti i poreznu upravu. Kad se prijavljuju podaci o stjecanju većinskog paketa dionica ili većinskog udjela u trgovačkom društvu, navode se podaci o vrsti i rodu dionica (npr. redovite, povlaštene, dionice bez prava glasa), odnosno podaci o veličini udjela i njegovoj nominalnoj vrijednosti. Također treba navesti datum i opisati način stjecanja dionica odnosno udjela (npr. kupnja). Traže se i podaci o prenositelju, tj. o osobi s koju su dionice odnosno udjeli preneseni. Ne traže se podaci o kupoprodajnoj cijeni ili drugom trošku stjecanja ni kod prodavatelja ni kod stjecatelja dionica odnosno udjela.

Valja podsjetiti da transakcije s dionicama i udjelima utječu na poreznu obvezu samo kad su prodavatelji odnosno stjecatelji dionica ili udjela trgovačka društva i drugi obveznici poreza na dobit. Kod fizičkih osoba koje su obveznici poreza na dohodak zaradne od kupoprodaje dionica ili udjela ne smatra se dohotkom, ali ni gubi na takvim transakcijama utječu na poreznu obvezu fizičke osobe. Ni prihodi koje fizičke osobe imateli dionica odnosno nositelji udjela ostvaruju kao dividendo odnosno udjel u dobiti ne smatraju se dohotkom, pa ne utječu na poreznu obvezu fizičkih osoba. Ipak su i fizičke osobe, a ne samo pravne, koje su stekle više od 50 posto dionica ili većinski paket udjela u trgovačkom društvu dužne taj podatak prijaviti poreznom tijelu. Za neispunjenje te zakonske obveze zapriječene su prekršajne kazne u od pet do 500 tisuća kuna. Za odgovornu osobu u pravnoj osobi predviđena je kazna od dvije do 100 tisuća kuna.

Porezna uprava dužna je prikupljati podatke o oporezivim primicima fizičkih osoba. Obveze prikupljanja podataka odnosi se na oporezive dohotke, ali i na neoporezive primitke, da se ukupni primici fizičke osobe usporede s podacima o nabavljenoj imovini i drugim njezinim izdacima. Svrha je uspoređivanjem svih primitaka i svih izdataka utvrditi je li ta osoba pravilno i zakonito podmirila porezne obveze. U tu svrhu porezna uprava trebala bi pribavljati podatke od drugih državnih tijela, ali i od samog poreznog obveznika. Fizička osoba dužna je u svrhu praćenja njezine imovine Poreznoj upravi dostaviti podatke o izvorima stjecanja zrakoplova, plovnih objekata, motornih vozila i nekretnina. Od 22. svibnja 2009. ti se podaci dostavljaju na propisanom tiskanici izjave, ali isključivo na poziv poreznog tijela.

U izjavi se navode opći podaci o fizičkoj osobi kao podnositelju, o izvorima primitaka koje osoba ostvaruje. Ako je pak riječ o primicima od nesamostalnog rada, tada i podaci o poslodavcu. Navode se podaci o vlasništvu nekretnina, plovila, zrakoplova i motornih vozila te o ostaloj imovini koju fizička osoba posjeduje kao što je gotov novac u domaćoj ili stranoj valuti, novac na štednim računima, udjeli u trgovačkim društvima, umjetnine, nakit, vrijedno oružje i dr. Za svaki oblik imovine naveden u izjavi traži se i podatak o načinu njezina stjecanja (npr. nasljedstvo, darovanje, kupnja i dr.), i o osobi od koje je stečena.

Dakle, nije svaka fizička osoba stjecatelj automobila ili nekretnine dužna o tome obavijestiti porezno tijelo, nego će obrazac izjave popuniti isključivo na zahtjev poreznog tijela. Porezna će uprava i dalje crpit informacije na temelju razmjene podataka s drugim državnim tijelima koja vode odgovarajuće registre i evidencije. Ako se u postupku usporedbi tih podataka i prijavljenih ostvarenih dohodaka i drugih primitaka javi potreba za dodatnim informacijama, Porezna će uprava zatražiti takvu izjavu izravno od fizičke osobe nad kojom provodi nadzor.

ŠTO SE UREĐUJE NOVIM PRAVILNICIMA – način postupanja u dobroj vjeri za sudionike poreznopravnog odnosa koji su u međusobnim odnosima dužni postupati savjesno i poštovati zakonske propise, što se za porezne svrhe smatra gospodarskom cjelinom jer se u prijenosu gospodarske cjeline stjecatelj smatra poreznim jamcem za porez čija se obveza plaćanja temelji na poslovanju cjeline prije stjecanja, osim u slučaju stečajnog i ovršnog postupka – visinu nagrade za zastupnika kojeg porezno tijelo po službenoj dužnosti odredi poreznom obvezniku i za zastupnika osobama koje nisu poslovno sposobne i nemaju zakonskog zastupnika postavlja sud na zahtjev poreznog tijela – način dostave poslovnih knjiga, evidencija, izvješća i drugih podataka koji izravno ili neizravno utječu na utvrđivanje porezne osnove i iznosa poreza, a koja se poreznom tijelu dostavljaju u elektroničkom obliku – obrasci za prijavu činjenica važnih za oporezivanje – obvezni sadržaj i obrazac izjave fizičke osobe o izvorima stjecanja nekih oblika imovine.

ŠTO SE MORA PRIJAVITI – osnivanje i prestanak trgovačkog društva, osnivanje, premještaj i prestanak radionice ili stalne poslovne jedinice – početak i prestanak obavljanja gospodarske djelatnosti – promjena prebivališta ili uobičajenog boravišta – izravno ili neizravno stjecanje više od 50 posto udjela ili većinskih članskih prava u tuzemnom ili u inozemnom trgovačkom društvu – da je nad određenim trgovačkim društvom druga osoba izravno ili neizravno stekla više od 50 posto udjela ili većinskih članskih prava.