Prema posljednjim podacima vanjski dug Hrvatske na kraju veljače 39,2 milijarde eura. Pad (od 760 milijuna eura na mjesec) većinom je posljedica smanjenja dugova države i banaka inozemnim vjerovnicima. Dug banaka spušten je 427 milijuna eura, na 10 milijardi. Mjere HNB-a za smanjenje stope minimalno potrebnih deviznih potraživanja omogućile su bankama raspolaganje s 2,1 milijardom eura, što su one iskoristile za vraćanje dospjelih, uglavnom kratkoročnih, obveza. Inodug države većinom je smanjen otplatom euroobveznice iz 2002. (500 milijuna eura), pa su ukupne obveze prema inozemnim vjerovnicima potkraj veljače bile 3,6 milijarde eura. Uz izravna ulaganja (koja su dosegnula 5,3 milijarde eura), ostali sektori, većinom poduzeća, nastavili su povećavati svoje inozemne obveze. Na mjesečnoj je razini ukupan vanjski dug ostalih sektora, većinom poduzeća, povećan 131 milijun eura. Potkraj veljače poduzeća su s 20,2 milijarde eura inozemnih obveza činila gotovo 52% ukupnog vanjskog duga.
Pozitivna kretanja na domaćem tržištu rada tijekom 2008. potvrdila je i objave ankete o radnoj snazi za četvrtro tromjesečje 2008. Stoga nezaposlenosti mjerenja prema metodiologiji Međunarodne organizacije rada (ILO) za navedeno razdoblje bila je 8,7%. Prosječan broj nezaposlenih bio je 155 tisuća. Rast prosječnog broja nezaposlenih osoba u odnosu na prijašnje tromjesečje (29 tisuća) posljedica je sezonskih oscilacija, odnosno smanjenja broja zaposlenih osoba nakon završetka glavne turističke sezone. U cijeloj 2008. prosječna je stopa anketne nezaposlenosti bila 8,4% (najniža razina još od 2000.), a prosječan broj nezaposlenih osoba otprilike 149 tisuća. Unatoč navedenim pozitivnim kretanjima vidljivi su i određeni nepovoljni pokazatelji. Primjerice, stopa aktivnosti bila je 48,5%. To upozorava na mogući nedostatak radne snage, odnosno strukturnu nezaposlenost.
Prošli je tjedan pokazao da početak turističke sezone donosi porast upita za tvrtke u Hrvatskoj (4,2%), ali i upita domaćih poslovnih subjekata za strane tvrtke (5,9%) koje se uglavnom bave uslužnim (turističkim) djelatnostima. Njihov broj počet će padati početkom srpnja i trajat će do kraja kolovoza, kad ponovno počinje povećanje poslovanja, pa u skladu s tim i broja upita.
Zainteresirani su oni koji su se uspješno izborili za 12 stipendija u ukupnoj vrijednosti 105.000 eura. Za program Executive MBA stipendisti su: Avdo Šerak (Xella BiH, regionalni menadžer), Dženana Ibišević (Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, šefica kabineta), Majda Ganibegović (Survivor Corps, Southeast Europe, partnership manager/regional coordinator), Muhamed Hadžić (Uniqa osiguranje, marketinški menadžer), Nada Lutvikadić (BH Telecom, public relations manager) i Orhan Pašalić (Intesa Sanpaolo banka, Secretary of the Bank – compliance officer). Dobitnici stipendija za program MBA su: Alija Pandur (Ore Capital, assistant manager), Amila Čović (Lora, brand manager for Kelly’s and Soletti), Dinka Majanović (Plod Centar – Centre For Promotion Of Local Development, project manager), Maja Pirolić (Office of the High Representative (OHR), assistant), Narves Behličević (Sarajevo Osiguranje, projektant i administrator informacijskog sustava), Vladimir Marić (Procter & Gamble, unit manager).
Majda Ganibegović, partnership i regionalni menadžer u Survivor Corpsu za jugoistočnu Europu, dolazi iz sektora nevladinih organizacija (NGO). – Nevladin sektor sve više postaje poslovni sektor, a ja sam došla u fazu kad želim napraviti više u profesionalnom razvoju. Ova škola ne razmišlja samo o poslovnom razvoju, nego vodi računa i o društvenoj odgovornosti poslovanja, što mi je posebno drago. Pojedinac može napraviti razliku u društvu i zato je to prilika da nešto napravimo – objašnjava Majda razloge zbog kojih se odlučila prijaviti.
