Dodatni napori

Ima li vaša organizacija pravi osjećaj za hitnost?

Znate da su vašoj organizaciji prijeko potrebne promjene. Možda čak znate i koje: nova strategija, novi informacijski sustav, akvizicija ili reorganizacija. Ali promjene se događaju nekako presporo, vi se osjećate kao da uzbrdo gurate gromadu ili da se nepotrebno zavlači s provedbom izvrsne nove zamisli.

U živopisnim i dojmljivim pričama John P. Kotter otkriva osebujan pogled na hitno djelovanje, potrebno svakoj organizaciji. Istočne podmuklu prirodu samodopadnosti i objašnjava bitnu razliku između konstruktivne, prave hitnosti i mahnite jurnjave, koju često brkamo s hitnošću. Ova će knjiga pomoći svakomu tko želi pobijediti u turbulentnom svijetu promjena.

Da građani ulaze u obje vrste zdravstvenog osiguranja, potvrđuju i podaci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, koji je samo u siječnju s građanima sklopio jednak broj polica dopunskog zdravstvenog osiguranja kao u cijeloj 2008. To, zapravo, znači da je svaki dan nekoliko tisuća građana uplatilo policu dopunskog zdravstvenog osiguranja. Do kraja godine broj građana korisnika HZZO-ova dopunskog zdravstvenog osiguranja trebao bi biti više od dva milijuna. Čini se da je stvar jednostavno u tome da klijenti dodatnog zdravstvenog osiguranja u većini slučajeva odlučuju i za uzimanje dopunskog osiguranja u HZZO-u, a građani koji imaju samo dopunsko osiguranje i niske prihode ionako nisu ciljana skupina za dodatno osiguranje.

Ustavna tužba kojom taj zakon osiguravatelji pokušavaju srušiti vjerojatno neće biti riješena još neko vrijeme. Ipak, ta je odluka za osiguravatelje teško mogla doći u gore vrijeme. Na taj su potez osiguravatelji reagirali velikim nezadovoljstvom. One koji se bave obveznim autoosiguranjem suočio je s novim troškom, a splet okolnosti prisilio ih je da cijene zadrže na istoj razini. Dio javnosti pretpostavio je da neće samo novo osiguravateljsko izdvajanje za HZZO otežati poslovanje, nego će se isto dogoditi i zbog novog izdvajanja građana u HZZO, pa će privatni osiguravatelji, koji nude police dodatnog zdravstvenog osiguranja, bilježiti manji interes za svoje police.

Riječ je, ipak, i do 1.560 kuna na godinu koje građanin može plaćati (za one koji zarađuju više od 5.108 kuna na mjesec) za dopunsko zdravstveno osiguranje, stoga je bilo pitanje hoće li taj trošak značiti manje novca koji odlazi ponuđačima dodatnoga zdravstvenog osiguranja. Ipak, nakon isteka gotovo dva puna kvartala od reforme zdravstva to se nije dogodilo.

Naime, osiguravatelji koji se bave zdravstvenim osiguranjem čine se zadovoljni rezultatima koje postižu i ne vide prijetnju svom poslovanju u zdravstvenoj reformi. Potvrđuju to i u Sunce osiguranju, čija je premija Sunce dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja prema revidiranim podacima za 2008. godinu 125,7 milijuna kuna čime je, kažu, potvrđeno višegodišnje liderstvo Sunca na tržištu zdravstvenog osiguranja.

• Unatoč prognozama s početka godine ne vidimo zapreku u dopunskom osiguranju i ne vjerujemo da bi ono moglo utjecati na rast dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. Dapače, čak mu pogoduje. Ljudi sve više prepoznaju prednosti dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja i što im sve pruža. Tako su njime skloniji riješiti veći spektar mogućih zdravstvenih problema – objašnjava mr.sc.Nikica Mia Vukšić, članica Uprave Sunce osiguranja.

Sličan trend pokazuje se i u Croatia zdravstvenom osiguranju, koje osim dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja nudi i dodatno.

• Građani su veoma zainteresirani za ulaganje vlastita novca u različite oblike dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, i dopunskog i dodatnog. Rezultati interesa vidljivi su i u znatnom rastu broja osiguranika Croatia zdravstvenog osiguranja u prvom kvartalu 2009. – objašnjavaju u Croatia zdravstvenom osiguranju.

Iako se na prvi pogled čini nelošim da uvođenje novog plaćanja može potaknuti potrošnju u gotovo konkurentskom segmentu, čini se da je reforma u osnovi potaknula građane na to da više promišljaju o tome što dobivaju za novac koji su potrošili na svoje zdravlje.

Ipak, vrlo jako i natjecateljsko tržište dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja nije samo po sebi otporno na krizu. Iako, očito, nije ugroženo zdravstvenom reformom, stanje koje vlada na financijskom tržištu, pa tako i na osigurateljskom, zahtijeva veći napor osiguratelja. Tako u Suncu nade polažu u vlastitu mrežu poliklinika kojom se izdvajaju od drugih osiguratelja.

• S obzirom na trenutačno opće stanje na tržištu dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja ostvarenje prošlogodišnjih rezultata bio bi više nego dobar uspjeh. I dalje smo optimistični kad je riječ o našem osigurateljskom zdravstvenom proizvodu. U prilog govori i to da su ljudi više nego svjesni važnosti prevencije kad je riječ o brizi za zdravlje. Naša glavna strategija razvoja i dalje počiva na jakom podatku: Sunce osiguranje jedini je osiguratelj u Hrvatskoj s mrežom vlastitih poliklinika – objašnjava Nikica-Mia Vukšić dodajući da su se u Suncu ove godine maksimalno orijentirali na iskorištenje starih i razvoj novih konkurentnih usluga te pojačanje vlastitog sustava poliklinika.

Tako se može primijetiti da i Croatia osiguranje vidi priliku koja se krije u tom segmentu. Nakon osnivanja prve takve poliklinike Croatia osiguranja 2006. nedavno su, naime, otvoreni i novi prostori poliklinike u Zagrebu. Nekoliko su puta iz Croatia osiguranja najavljeni i planovi za otvorenje još takvih ustanova.

Ipak, važno je naglasiti da je Croatia u segmentu zdravstvenog osiguranja u specifičnoj poziciji jer nudi i dodatno zdravstveno osiguranje, u kojem konkurira drugim privatnim osigurateljima, kao i dopunsko, koje inače nudi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO).

• Zadovoljni smo postignutim rezultatima jer smo u pet godina rada veoma rasli. Croatia zdravstveno osiguranje 2004. je godine od svog osnivača Croatia osiguranja d.d. preuzelo 17 tisuća osiguranika, tada privatnog zdravstvenog osiguranja. Danas broj osiguranika koji se koriste uslugama našeg dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja prelazi 81 tisuću – kažu u Croatia zdravstvenom osiguranju, koje je nedavno uvelo i novu uslugu prodaje polica putem interneta.

Otvaranje vlastite poliklinike u planu ima i Unija osiguranje iako se ne zna točno kad jer u tvrtki nisu otkrili datum. – Ove godine sigurno nećemo ulaziti u poliklinike, ali nismo odustali – rekla je nedavno Saša Krbačević, predsjednica Uprave Unija osiguranja.

Tržište dodatnog zdravstvenog osiguranja tako će u budućnosti najviše odlikovati borba za pozicije uspostavom vlastitih poliklinika, u čemu je, sigurno, najuspješnije Sunce osiguranje, koje jedino ima vlastitu mrežu. Bit će zanimljivo vidjeti kako će izgledati slika dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja kad se financijska slika uravnoteži i kad svi s tog tržišta počnu više ulagati.