Da građani ulaze u obje vrste zdravstvenog osiguranja, potvrđuju i podaci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, koji je samo u siječnju s građanima sklopio jednak broj polica dopunskog zdravstvenog osiguranja kao u cijeloj 2008. To, zapravo, znači da je svaki dan nekoliko tisuća građana uplatilo policu dopunskog zdravstvenog osiguranja. Do kraja godine broj građana korisnika HZZO-ova dopunskog zdravstvenog osiguranja trebao bi biti više od dva milijuna. Čini se da je stvar jednostavno u tome da klijenti dodatnog zdravstvenog osiguranja u većini slučajeva odlučuju i za uzimanje dopunskog osiguranja u HZZO-u, a građani koji imaju samo dopunsko osiguranje i niske prihode ionako nisu ciljana skupina za dodatno osiguranje.
Ustavna tužba kojom taj zakon osiguratelji pokušavaju srušiti vjerojatno neće biti riješena još neko vrijeme. Ipak, ta je odluka za osiguratelje teško mogla doći u gore vrijeme. Na taj su potez osiguratelji reagirali velikim nezadovoljstvom. One koji se bave obveznim autoosiguranjem suočio je s novim troškom, a splet okolnosti prisilio ih je da cijene zadrže na istoj razini. Dio javnosti pretpostavio je da neće samo novo osigurateljsko izdavanje za HZZO otežati poslovanje, nego će se isto dogoditi i zbog novog izdavanja građana u HZZO, pa će privatni osiguratelji, koji nude police dodatnog zdravstvenog osiguranja, bilježiti manji interes za svoje police.
Riječ je, ipak, i do 1.560 kuna na godinu koje građanin može plaćati (za one koji zaradjuju više od 5.108 kuna na mjesec) za dopunsko zdravstveno osiguranje, stoga je bilo pitanje hoće li taj trošak značiti manje novca koji odlazi ponuđačima dodatnoga zdravstvenog osiguranja. Ipak, nakon isteka gotovo dva puna kvartala od reforme zdravstva to se nije dogodilo.
