JOSIP FRIŠČIĆ Bivši lider ruralne Hrvatske

Josip Friščić, predsjednik HSS-a i potpredsjednik Sabora, proživjava najteže trenutke svoje političke karijere. Gotovo godinu i pol uživao je u poziciji najvažnijega koaličijskog partnera Ive Sanadera, osiguravši za HSS-ove resore čak i svojevrsnu autonomiju u djelovanju. A onda je prošlotjedni dolazak na traktorima mljekara i ratara pred Ministarstvo poljoprivrede sve promijenio. Od političara koji je godinama bio simbol borbe za interese seoskog stanovništva, Friščić i njegov resorni ministar Božidar Pankretić postali su političari s kojima se nije željelo pregovarati. Friščić tada čini kobnu pogrešku i sa stranačke proslave šalje političke packe prosvjednicima. Od tog trenutka on na ulici gubi dugo stvarani status lidera ruralne Hrvatske.

Friščić je nakon lokalnih izbora iznimno nervozan. Stranka mu je najviše uzdrmana upravo u njegovoj Koprivničko-križevačkoj županiji, gdje je osvojila četvrtinu mandata manje nego prije četiri godine i izgubila načelnika mjesta u sedam općina. HSS je s prvog prema utjecaju pao na treće mjesto. Friščićevu se ime ovih dana spominje i u kontekstu nekih kadrovnih osveta vezanih uz izbore, a SDP i ekolozi napadaju ga i zbog navodno dvojenoga koncepcija gradnje odlagališta otpada na Piškornici.

Nakon što je zahvaljujući HSS-u formirana stabilna Vlada, poljoprivreda je u prvoj godini dobila svojih obećanih šest milijardi, što su drugi resori sa zavišću promatrali. Friščić i Pankretić tada su promijenili i koncept poljoprivrednih poticaja. Umjesto HDZ-ovog, koji je davao sredstva samo većim proizvođačima, usmjerenim prema komercijalnoj proizvodnji, HSS-ovi su čelnici promovirali model koji je polazio od toga da pravo imaju i oni s jednom kravom i hektarom zemljišta, koji su dotad bili shvaćani kao socijalna kategorija. Osim toga osmisli su i vraćanje do 50 posto sredstava za kapitalna poljoprivredna ulaganja, dakle gradnju modernih objekata i štala te kupnju mehanizacije.

Čini se da je Friščić i takvim podupiranjem ‘jedne kravice’ došao u sukob s vodećim ljudima u raznim seljačkim udrugama, ali i u dijelovima HDZ-a koji su s njima interesno povezani. Jer, kad se već u siječnju počela osjećati recesija, ni poljoprivredni proračun nije mogao toga biti pošteđen, a dodatni je problem bio i nagli pad cijena mlijeka i žitarica na svjetskom tržištu. Ukratko, svi proračunski korisnici najednom su se osjetili prikraćeni, a krivac je, zacijelo i nepravedno, potražen u HSS-ovim redovima.

Sve to i ne bi bilo neočekivano da u prošlostojednoj kriznoj situaciji Sanader nije prosvjednicima poručio, poslavši na pregovore potpredsjednike Vlade Damira Polančeca i Jadranku Kosor, da njihov problem ipak može netko drugi riješiti, a to je, dakako, HDZ. Friščić se osjetio izigranim, ministar Pankretić žrtvovanim, a Željko Mavrović kao novi predsjednik Hrvatskoga seljačkog saveza i osobno kompromitiranim. To su otvoreno demonstrirali i pred kamerama nakon sjednice stranačkog vodstva.

Odnosi koalicijskih partnera bit će dalje opterećeni nepovjerenjem, ali malo je vjerojatno da bi Sanader u Saboru mogao ostati bez HSS-ovih ruku. Friščić je, naime, izjavio da ako se u rebalansu ne nade novac za potpore (oko 2,5 milijardi kuna), onda će u rujnu koalicija biti raskinuta. U praksi je takvu odluku mnogo teže donijeti. Naime, mnogo je HSS-ovih kadrova uhljebljeno u raznim ministarstvima i javnim poduzećima, pa bi u slučaju raskida dio njih izašao iz stranke. Osim toga, HSS je već opasno nagrižen na lokalnim izborima, gdje je izgubio nemali broj mandata i načelničkih i gradonačelničkih funkcija, pa i dva župana. Izlazak tako oslabljene stranke iz koalicije, pogotovo kad više nije vodeća u ruralnom biračkom tijelu, prijeti daljnjim slabljenjem, možda i otvorenim raskolima. Što god da učini, Friščić može postati veliki politički gubitnik.