Kako se suočiti s krizom

Negog i izvan njega. Carinska je služba najviše orijentirana na udovoljavanje potreba gospodarstva, pa treba čekivati i da se sve prateće službe u postupku provedbe carinskih formalnosti uključuju u ubrzavanja i olakšavanje gospodarskih tokova.

Mnogo je pitanja u vezi s pravnom utemeljenosti kontrole goriva koju provodi carinska služba na terenu. Prijevoznici nisu protiv kontrole, ali brojne su pritužbe na postupak utvrđivanja kvalitete nafte. Što učiniti? Budući da je Zakonom o posebnom porezu na naftne derivate izričito zabranjeno rabiti ulje za loženje za pogon motornih vozila, vozila na motorni pogon, plovila ili drugih motora, zadaća je Carinske uprave nadzirati namjensku uporabu tih goriva, koja imaju niže porezno opterećenje i nižu prodajnu cijenu. U prvom tromjesečju 2009. godine Carinska je uprava obavila kontrolu pogonskog goriva u 29.777 spremnika. Pritom su nepravilnosti u vezi sa zloporabom loživog ulja i plavog dizela utvrđene u 887 slučajeva. U strukturi nepravilnosti po vrstama prijevoznih sredstava najzastupljenija su teretna vozila (45 posto).

Koordinacija prijevoznih udruga pokrenula je u MMPI-ju pitanje plaćanja tzv. terminalske pristojbe. Prijevoznici takve pristojbe ne plaćaju nigdje u Europi, a u Hrvatskoj su primorani ulazkom u terminal, u kojem su uredi graničnih službi, platiti je ili ne mogu izvršiti carinske formalnosti. Postoji li modus na koji bi se prijevoznici oslobodili plaćanja tog nameta? Carinska je uprava poduzela niz radnji u pronalaženju zadovoljavajućeg rješenja za sve uključene strane. Inicirali smo održavanje niza radnih sastanaka u pokušaju pronalaženja prihvatljivog rješenja za vlasnike i držatelje terminala te za hrvatske cestovne prijevoznike, a riječ je o problemu naplate naknada koje privatni vlasnici i držatelji terminala naplaćuju za uporabu parkirališnih prostora u privatnom vlasništvu. U većini slučajeva vlasnici i držatelji privatnih terminalnih objekata nisu skloni ukidanju naplate spornih naknada. Kad su u pitanju terminali u ingerenciji Ministarstva financija na graničnim prijelazima, Ministarstvo financija u travnju je donijelo odluku o ukidanju obveze plaćanja naknade za uporabu terminala na izlazu odnosno ulazu u RH.

Što biste još preporučili prijevoznicima da poduzmu kako bi prilagodili svoje poslovanje skraćivanju procedure na graničnim prijelazima i carinskim ispostavama? Kao što je poznato, carinska služba sukladno temeljnim načelima pravne stečevine EU i najboljoj praksi carinskopravnog postupanja zemalja članica europskoga carinskog područja pouzdanim gospodarskim subjektima odobrava raznovrsne povlastice u carinskim postupcima, što se svakako pozitivno odražava i na međuresornih radnih skupina, odnosno koordinacija. Carinska uprava ozbiljno shvaća svoje obveze i nadležnosti u ostvarivanju ovlasti u nadzoru nad provedbom Zakona o prijezu u cestovnom prometu, čemu jasno govore i znatni rezultati koje carinska služba ima u otkrivanju prekršaja propisanih navedenim zakonom. Primjera radi, valja reći da je otkriveno 214 slučajeva zloporabe korištenja CEMT-dozvola samo na Carinskoj ispostavi Bregani u razdoblju od 1. siječnja do 30. travnja ove godine za koje su na osnovi djelovanja carinske službe pokrenuti odgovarajući prekršajni postupci.

No bez obzira na trenutačno nepovoljna financijska kretanja i situacija na tržištu kapitala, ondje i dalje misle da je kombinacija životnog osiguranja i ulaganja u investicijske fondove proizvod čije vrijeme tek dolazi. ‘Unit linked’ proizvodi u Hrvatskoj vrlo su malo zastupljeni u ukupnoj premiji životnih osiguranja. Uglavnom je riječ o jednokratnim policama sklopljenim bankokanalima. Zbog toga vjerujemo da usprkos krizi ima još mnogo prostora za višekratne, dugoročne ‘unit linked’ police koje prodaje dobro educirana i motivirana prodajna mreža. U idućim godinama upravo bi fondovske police mogle biti i generator rasta tržišta životnih osiguranja – prognoziraju u KD Lifeu. Dodaju da im je cilj već potkraj godine biti među prvima na tržištu u mjesečnoj produkciji fondovskih polica.

Ipak, analitičari upozoravaju da bi hrvatski osiguravatelji, slično kao što je to u najrazvijenijim zemljama, upravo sada – u kriznim vremenima – morali razmisliti i o uvođenju nekih novih proizvoda koji će, primjerice, ugovarati osiguranja ili korisniku osiguranja kojem iznenada zatreba novac, a ima (dobra) policu životnog osiguranja, omogućiti da je može (pre)prodati profesionalnim investitorima.

Takva praksa postoji u svim zemljama EU. Riječ je o poslu u kojem ugovaratelj osiguranja ili korisnik police životnog osiguranja svoje potraživanje iz police prema osiguratelju prenosi (prodaje) na treću osobu i prije isteka ugovora o osiguranju. Te police otkupljaju razni investicijski fondovi. Za njih to nije posao osiguranja, nego ulaganje kapitala. Iznos koji dobiva ugovaratelj ili korisnik u svakom je slučaju veći nego što bi bio onaj koji bi dobio raskidom ugovora i otkupom police osiguranja života. Uz to novac dobiva odmah, kad mu zatreba. Za osiguravatelja se pak ne mijenja ništa. Ugovor je i dalje na snazi, a premija se plaća do isteka ugovora. Inače, za takve postupke već se udomaćio naziv ‘second hand’ police životnog osiguranja ili pak kupnja rabljenih polica životnog osiguranja. Takve vrste posla u Hrvatskoj još nema. Za njegovo uspješno obavljanje važno je postojanje investitora koji imaju povjerenje u osiguravatelje i voljni su uložiti u dugoročne poslove životnih osiguranja (na 10, 15 ili 30 godina) te čekati zaradu od uloženog novca u obliku ostvarene dobiti osiguravatelja životnog osiguranja koja će se pripisati osiguranoj svoti.

Trgovanje policama životnog osiguranja, uz to što u kriznim vremenima pruža najbolja rješenja za osiguranika, ali i osiguravatelja, kažu, učvršćuje policu i kao vrijednosni papir. Drugim riječima, čini se sposobnom biti burzovnim papirom, što širi lepezu i mogućih ulaganja zainteresiranih investitora.

Provođenjem tih mjera, ali i nekih drugih akcija, može se, kažu analitičari, bar donekle ublažiti jačina mogućega kriznog udara. U suprotnom lako se može dogoditi da se ove godine, prvi put nakon rata, dogodi realni pad premije životnih osiguranja ili da premija, kao što prognoziraju optimisti, ostane na razini prošlogodišnje.

Životno osiguranje pruža zaštitu od financijskih gubitaka koji mogu nastati kao posljedica neizvjesnih događaja vezanih uz život osigurane osobe. Životno osiguranje omogućuje dugoročnu štednju koja se može iskoristiti za osiguranje sigurne egzistencije i zadržavanja životnog standarda u kasnijim godinama. Iznenadni gubitak hranitelja obitelji ili korisnika kredita u radnoaktivnim godinama obitelj će financijski lakše prebroditi postoji li polica životnog osiguranja. Dakle svatko komu je cilj osigurati iznos za pristojan standard, koji želi mogao raspolagati znatnim sredstvima za potrošnju u budućnosti, akumulirati novac za školovanje djece ili im financijski olakšati početak samostalnog života, zbrinuti djecu, partnera, roditelje itd., osigurati otplatu kredita u slučaju najgoreg, zaštititi poslovanje svoje tvrtke ili tvrtke za koju radi, u slučaju najgoreg povećati nasljeđe-stvo za svoje nasljednike – treba životno osiguranje.

Smanjenje plasmana kredita, a tako i smanjenje premije životnog osiguranja vezane uz kredite, i potres na financijskom tržištu koji je prouzročio pad zanimanja za ‘unit linked’ police ipak su učinili svoje: lani su na tržištu životnih osiguranja u Hrvatskoj zaračunate 2,54 milijarde kuna premije, čime je tržište s indeksom 102,3 zabilježilo najmanji rast u posljednjih deset godina. No, unatoč tomu osiguratelji su uvjereni da je potencijal rasta domaćeg tržišta životnih osiguranja velik. Jedan od trenutačnih pobjednika krize jest i društvo Agram Life, koje je završilo poslovnu 2008. s 235,85 milijuna kuna i tako ostvarilo rast zaračunate premije životnih osiguranja od 9,9 posto u odnosu na prijašnje razdoblje. Učvrstilo je svoj položaj na tržištu životnih osiguranja uz povećanje udjela na tržištu na 9,3 posto.

Razlogom takvog rezultata smatraju svoju orijentaciju na razvoj vlastite prodajne mreže i u klasičnoj polici životnog osiguranja. Taj će put i dalje biti naša strategija – rekli su u Agram Lifeu.