Hrvatskim šumama kao naručitelju dostavljena je radna verzija teksta studije o restrukturiranju te državne tvrtke. O tekstu studije raspravljaće se, pa valja očekivati i promjene u sadržaju. Inače, ta studija, koliko nam je poznato, četvrta je ili peta takva u posljednjih pet godina. Projekt na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu koordinirao je Domagoj Hruška.
U studiji se zalaže za privatiziranje nekih poslova eksploatacije šuma i sadašnjih sekundarnih djelatnosti Hrvatskih šuma. Gospodarenje šumama, navodno, ne bi se privatiziralo. (Lani se 11 posto od dvije milijarde kuna prihoda ostvarivalo od lovstva, ugostiteljstva i turizma, iznajmljivanja nekretnina, rekreativnih aktivnosti i ostalih djelatnosti vezanih uz općekorisne funkcije šuma. Ostalih 89 posto prihoda ostvarivalo se eksploatacijom šuma.) Šumarska znanost i struka, međutim, sumnjičave su prema najavama o privatizaciji. Za razliku od šumara domaća javnost uglavnom još nije svjesna da bi nakon privatizacije šuma u Hrvatskoj mogli početi naplaćivati, primjerice, branje gljiva (u Njemačkoj se mora kupiti dozvola za branje gljiva). U svijetu je od 1970. do 1990. uništeno 25 posto prirodnih šuma. Šume su ugrožene osobito u slabije razvijenim zemljama Južne Amerike, Azije i Afrike.
Postavlja se pitanje koja je svrha privatizacije šuma u Hrvatskoj (u Hrvatskoj je samo 19 posto šuma privatno).
Ako je svrha bolje gospodarenje, zašto onda privatizirati šume koje se njeguju i održavaju najbolje u Europi? Zbog toga su hrvatski šumari dobili i međunarodna priznanja. Za razliku od šuma u ostalim europskim zemljama, osobito najrazvijenijima, u kojima su radi što većeg profita šumske površine pretežno u privatnom vlasništvu gotovo ‘sterilizirane’, Hrvatsku europski šumari nazivaju ‘otokom prirodnih šuma’. To nije posljedica zaostatka u razvitku, nego upravo suprotno – zasluga je to hrvatske šumarske struke i znanosti. Izvrsni rezultati u razvitku šuma u Hrvatskoj, međutim, nisu ekonomski vrednovani na pravi način. Kad je riječ o šumama, s obzirom na ostvarene rezultate bilo bi pametnije više uvažavati preporuke šumara, a manje ekonomista.
No proračunske su rupe tolike da se u prosjeku svake godine naruči jedna studija o restrukturiranju Hrvatskih šuma (jednu od tih zaboravljenih studija Vlada je naručila od konzultanata iz Irske). Postane li većina šuma i šumskih zemljišta u Hrvatskoj privatna (pritom je svejedno je li riječ o denacionalizaciji, (ras)prodaji ili hipotekarnom zalaganju), dvojbenom postaje i odredba članka 52. Ustava Republike Hrvatske kojom je propisano da šume i šumsko zemljište, jednako kao more, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva kao dobra od interesa Republike Hrvatske imaju posebnu zaštitu.
