Poseban prilog

Recesija smanjuje spajanja i preuzimanja 70 posto. Prodavat će se samo ono što se bude moralo jer kupci žele kupovati po cijenama po kojima se prodaju ‘uzdrmane’ kompanije, a prodavatelji dobrih kompanija na to ne pristaju. Međutim, oni ne mogu očekivati vrijednosti iz starih vremena. Rezultat svega jest zastoj normalnih transakcija.

Trenutačno vrlo mršave akvizicije tvrtki u prvoj polovini godine mogle bi, ostvare li se tvrdnje belgijskih medija da InBev prodaje Zagrebačku pivovaru, dobiti svoju najsjajniju zvijezdu vrijednu više od 2,4 milijarde kuna (prema dionica u srijedu ujutro). U suprotnome, prema svim prognozama nit’ će vukovi biti siti nit’ će sve ovce biti na broju. Naime, u prvoj polovini godine realizirano je samo 30-ak preuzimanja i još ih je 15-ak u tijeku. Njihova bi sudbina trebala biti poznata do kraja godine.

Jedan od takvih slučajeva jest i Crobenz, kojeg se Ina mora riješiti ove godine. No nijedna od realiziranih akvizicija ne može se usporediti s prošlogodišnjim zalogajima poput Molova preuzimanja Ine. Više od polovine domaća su preuzimanja, najčešće u sektorima prehrambene industrije i trgovine, no pet ih dolazi iz financijskog sektora (tri akvizicije i dvije dokapitalizacije). Usporedbi radi, u prvih devet mjeseci prošle godine zabilježeno je 70-tak preuzimanja, a većinu akvizicija, kao i ove godine, provele su domaće tvrtke. Glavni motiv koji potiče strane tvrtke na preuzimanje domaćih kompanija jest brzi ulazak na novo tržište. Nikomu se ove godine u tom smislu pretjerano ne žuri.

• Globalno su akvizicije i spajanja doživjeli velik pad, u odnosu na isto vrijeme lani 70-ak posto. Doduše, na tržištu Istočne Europe taj trend ponovno oživljava zbog delistiranja mnogih kompanija s burzi. Mnoge tvrtke sada su podcijenjene, pa hedge i private equity fondovi koji još imaju novca (povučenog s dioničkog tržišta), koriste priliku i kupuju jeftino. U Hrvatskoj je u toj sferi nastao muk, u cijeloj regiji nema novca za akvizicije. Najava ima mnogo, ali nema nikakvih konkretnih dogovora jer novu akviziciju netko treba financirati. Getro se, primjerice, prodaje godinama, ali nitko nema novca da ga kupi.

Oprez i nakon krize. Croatia osiguranje najavilo je kupnju osiguravajućih društava u regiji, ali sve je to sada zaustavljeno. OTP, koji je donedavno kupovao sve što je mogao, sada bezuspješno pokušava rasprodati svoje banke. BLB zbog velikih gubitaka namjerava prodati Hypo banku i slično – komentira konzultant Damir Novotny naglašavajući da će se općenito nakon krize mnogo pažljivije birati i obavljati takve transakcije jer ni banke više neće biti voljne davati novac za investicije koje nisu isplative. No predviđa da će za godinu do dvije na domaćem bankarskom tržištu sigurno biti kupaca (npr. španjolski Santander), da će i u sektoru trgovine i maloprodaje sigurno biti akvizicija, ali da se to tržište najprije mora konsolidirati. Međutim, ove godine, tvrdi, ne treba očekivati velike akvizicije.

Prema vrijednosti akvizicija (barem onih objavljenih) među najvećima je ove godine Plinacrovo preuzimanje Okoliša od Ine za 514 milijuna kuna, čime je Ina izdvojila plinski biznis iz poslovanja.

Slijedi Virovo preuzimanje Sladorane za 111 milijuna kuna, Osijek-Koteksova kupnja Kamen Ingrada za 87,1 milijun kuna te svakako prodaja Đuro Đaković Montaže za 63,3 milijuna kuna Bilfinger Berger Power Servicesu. Od pet tvrtki koje su otkupile ponudbenu dokumentaciju ponuđu je poslala jedino njemačka tvrtka koja već ima gotovo 25 posto Đ. Đ. Montaže, tako da je sada stekla gotovo 75 posto udjela u toj tvrtki. Adris je za 45 milijuna kuna kupio bosansku Opresu, koja raspolaže sa 160 kioska u BiH, lani je zabilježila prihod od 23,6 milijuna eura, a neto dobit bila je 196 tisuća eura. Međutim, sve su to sitne akvizicije u usporedbi s prošlim vremenima.

Prodaja iz nužde. Generalno, situacija je još takva da će se prodavati samo ono što se bude moralo jer je područje razilaženja između procjene vrijednosti kupaca i prodavatelja još veliko. Naime, kupci žele kupovati po cijenama po kojima se prodaju ‘uzdrmane’ kompanije, a prodavatelji dobrih kompanija (s pravom) na to ne pristaju. Međutim, prodavatelji ne mogu očekivati vrijednosti iz starih vremena jer su perspektive tržišta u većini sektora vrlo upitne, pa bi i oni ipak morali malo smanjiti očekivanja. Rezultat svega jest zastoj normalnih transakcija i realizacija uglavnom onih za koje nema drugog rješenja – smatra konzultant Željko Perić.

Jedan od takvih primjera mogla bi biti i nedavno propala dokapitalizacija Ingre. Naime, osim klasičnih preuzimanja ove godine izvršene su i dvije dokapitalizacije: Croatia Lloyd iz Grupe CO-a dokapitalizacijom od 7,5 milijuna kuna postao je vlasnik 51 posto udjela u tvrtki Plančić i Vaba banka dobila je nekoliko novih vlasnika koji su joj platili 31 milijun kuna, a u tijeku je i dokapitalizacija Janafa od agencije Hande.

Akvizicije u Europi smanjene. Još prošle godine volumen akvizicija u Europi pao je 24 posto i dostignuo razinu od prije gotovo deset godina. U prvih pet mjeseci ove godine preuzimanja i spajanja još su u većem postotku opadala nego prošle godine, no ovaj put udar se najjače osjetio na tržištu Jugoistočne Europe, pogodnom recesijom više od ostalih dijelova Europe.

Prema najnovijim istraživanjima tvrtke Roland Berger u prvih pet mjeseci na tom tržištu ostvareno je samo 35 akvizicija u vrijednosti 268 milijuna eura, od kojih dvije trećine otpadaju na Bugarsku (uzete su u obzir važnije akvizicije). Spajanja i preuzimanja u Srednjoistočnoj Europi u odnosu na isto razdoblje prošle godine smanjila su se čak 78 posto (s 46 na 10 milijardi eura), a u Jugoistočnoj 68 posto (sa 600 na 200 milijuna eura). Najzanimljivije mete i dalje su bile tvrtke na tržištu Bugarske, a nakon nje Hrvatske. Prema podacima Roland Bergera u posljednjih osam godina u Hrvatskoj je ukupno bilo 97 preuzetih meta (od stranih i domaćih kompanija), čija se vrijednost akvizicija procjenjuje na sedam milijardi eura (važnije akvizicije), a 609 milijuna eura potrošile su hrvatske kompanije za preuzimanje 50 tvrtki unutar Hrvatske i izvan nje. Prema predviđanjima svjetskih stručnjaka u gospodarstvu, što se više tvrtki suočava s problemima profitabilnosti i likvidnosti, broj meta za preuzimanje raste. Istodobno, vrijednosti kompanija u povijesti nisu bile tako niske i očekuje se da će se takav trend nastaviti u idućih 12 mjeseci, osobito u Jugoistočnoj Europi.

Hrvatskim tvrtkama preporučuje se da restrukturiraju svoje poslovanje u idućih nekoliko tjedana i mjeseci da bi oslobodile sredstva i sudjelovale u novom valu preuzimanja. To je najefikasniji način da ponovno krenu u šoping dok ne isteknu sniženja.