Fiskalizacija u Federaciji BiH počet će primjenom zakona o fiskalnim sustavima 1. siječnja 2010. godine, a do kraja te godine svi porezni obveznici trebali bi biti uvedeni u fiskalni sustav.
- Uvođenje fiskalnih blagajni logičan je korak prema poboljšanju disciplinirane poreznih obveznika jer će time biti objektivnije prikazan stvarno realizirani promet u poslovnim knjigama – rekao je Midhat Arifović, direktor Poreske uprave FBiH.
Nakon što je Vlada usvojila Prednacr zakona o fiskalnim sistemima FBiH, rekao je da će se fiskalizacijom spriječiti gubici javnih prihoda, a time će se Federacija priključiti RS-u, koji je u taj proces ranije ušao. Iako je u uvjetima krize nezahvalno prognozirati efekte uvođenja fiskalnih blagajni, očekivanja su da bi u prvoj godini prihodi FBiH mogli biti povećani 20 posto.
Obrazlažući razloge za fiskalizaciju, Arifović je rekao da dio pravnih i fizičkih lica ne prikazuje stvarni prihod iz kojeg se financiraju plaće za radnike na crno, odnosno za koje se ne uplaćuju porezi i doprinosi te izbjegava plaćanje PDV-a, poreza na dobit, poreza i doprinos na plaće.
Najčešće skrivanje prometa Porezna uprava FBiH uočila je u uslužnim djelatnostima kakve su ljekarske i zubarske ordinacije, advokatske usluge te trgovačke djelatnosti.
Filip Ujević, predsjednik Radne grupe koja je pripremala Nacr zakona o fiskalnim sistemima, istaknuo je da je zakon antirecesijski jer će dugoročno kvalitetno urediti prihodovnu stranu FBiH i suzbijati nelegalno poslanje.
- S tim ćemo zakonom biti korak ispred RS-a budući da smo pri izrade zakona koristili njegova iskustva – rekao je Ujević.
Prosječne ponderirane efektivne kamatne stope na kreditu, prema izvješćima banaka iz RS-a, u prošloj godini iznosile su 9,90 posto, a u prvoj polovici ove godine 10,34 posto, podaci su Agencije za bankarstvo RS-a.
Navode da je rast kamatne stope daleko manje izražen kod dugoročnih kredita, koje su s 9,40 posto iz prošle godine porasle na 9,55 posto u prvom kvartalu ove godine, što je znatno, jer u strukturi dugoročnih kredita vrlo važno mjesto ima stanovništvo. Prosječna efektivna kamatna stopa kod dugoročnih kredita za stambene potrebe u prosincu lani iznosila je 7,50 posto, u siječnju ove godine 7,13 posto, u veljači 7,63 posto, u ožujku 7,25 posto, a u travnju 7,41 posto.
Prosječna efektivna kamatna stopa je po dugoročnim kreditima građana za opću potrošnju u prosincu lani iznosila 11,94 posto, u siječnju ove godine 12,03 posto, u veljači 12,08 posto, u ožujku 12,04 posto, a u travnju 12,21 posto.