Studenti raspravljali o uzrocima krize

Međunarodna studentska konferencija International Student Conference na kojoj su studenti društvenih znanosti iz cijeloga svijeta pokušali odgovoriti na izazove u globalnoj ekonomiji prvi se put prošli tjedan održala u Hrvatskoj. Organizatori su odlučili za prvi kongres odabrati kompleksnu temu pod naslovom ‘How to rethink economics’ (‘Ponovno promišljanje ekonomije’). Željeli su da se čuju razmišljanja studenata društvenih znanosti iz cijelog svijeta. Naime, prošlog je petka u zagrebačkoj Starogradskoj vijećnici osamdeset studenata iz cijelog svijeta izmjenjivalo mišljenja i iznosilo svoja stajališta o zadanoj temi. Sudionici kongresa, odnosno studenti, misle da se globalna ekonomija našla u škrpcu i da buduće generacije aktera u gospodarskom životu moraju zatomiti pohlepu i u ekonomske procese uključiti sve društvene skupine. Tako je i studentica ekonomije Sveučilišta u Skoplju Ana Andrijevik primijetila da se zbog pohlepe burzovnih mešetara gotovo urušila svjetska ekonomija.

• Realni i financijski sektor gotovo nemaju doticaja jedan s drugim, zato smo se i našli u gospodarskoj krizi. Treba stati, promotriti potencijale koje imamo i okrenuti gospodarstvu s ljudskim licem, odnosno velike korporacije trebaju smanjiti svoj profit i razliku u zaradi ravnopravno podijeliti – predlaže Ana Andrijevik.

Njezina kolegica, studentica ekonomije na London Business Schoolu Samai Haider, podrijetlom iz Bangladeša, također misli da je globalni ekonomski sustav koji danas imamo dugoročno neodrživ, a u neku ruku i poguban.

• Svakodnevno trošimo resurse kao da su neograničeni. Velike su razlike među bogatima i siromašnima. Takvo će stanje u budućnosti samo pridonositi općoj nesnošljivosti među ljudima, pa će se otvoriti prostor za radikalne skupine kao što se dogodilo u prvoj polovini prošlog stoljeća – kaže Haider i dodaje da bi se svijet trebao okrenuti eksploataciji obnovljivih izvora energije.

Mladi ekonomist Zoran Radosavljević, koji je početkom godine nakon diplomiranja na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, počeo raditi kao analitičar u uredu potpredsjednika Vlade Srbije, misli da je potrebno ekonomski život svake nacije promatrati u globalnom kontekstu.

• Isključivost nipošto nije dobra, posebice u gospodarstvu. Europa se nakon pojave krize okrenula protekcionizmu, što nije dobar znak za zemlje koje nastoje postati članice Europske unije. Mi, pri čemu posebno mislim na male ekonomije, moramo jedna drugu dopunjavati, i zajedno se pozicionirati na treća tržišta – kaže Radosavljević.

Nedostatak državne regulacije glavni je uzrok sadašnje globalne ekonomskih krize, misli studentica financijskog menadžmenta iz Niša Jela Stojanović, koja poput svojih svjetskih kolega misli da samo dogovor svih sudionika u ekonomskom i društvenom životu može ponovno pokrenuti svjetsko gospodarstvo.

• Ova je kriza pokazala da je, prije svega, potreban regulator koji neće dopuštati takozvane toksične kredite i divljanje kamatnih stopa. Država bi trebala stvoriti pravni okvir u kojem će gospodarstvo prosperirati. Međutim, kriza je otkrila da i jake i stabilne države imaju problema s obuzdavanjem multinacionalnih kompanija – kaže Jela Stojanović i dodaje da bi možda bilo dobro da se i u Ujedinjenim narodima donese deklaracija koja bi natjerala svjetske vlade da vode brigu o održivu ekonomskom razvoju.

Trgovina ljudima, šverc i sigurnost dobavnih smjerova za robu i usluge velike su prijetnje globalnoj ekonomiji, misli Fidan Begoli, student ekonomije u Prištini. – Kod nas na Kosovu krijumčarenje robe i ilegalna trgovina ljudima veliki su problemi u sigurnosnom smislu, ali i u ekonomskom. Kosovo ne može ekonomski prosperirati dok se ti problemi ne riješe. Sve svjetske vlade, a u skladu s time i njihove ekonomije, morale bi razmišljati kako suzbiti tu pojavu. Naime, gdje god postoji takva praksa, ondje je i nestabilnost – kaže Begoli.

Studenti su sudjelovali i na okruglom stolu na kojem su govorili ekonomski analitičar Damir Novotny, analitičar Hypo Alpe-Adria-Banke Hrvoje Stojić, povjesničar Tvrtko Jakovina i profesorica s Ekonomskog fakulteta Mirjana Dragičević. Damir Novotny studentima je poručio da bez krize nema napretka i istaknuo da svijet prolazi trinaestu ekonomsku krizu od završetka Drugoga svjetskog rata.

• Problemi se, nažalost, ni sadašnjom krizom neće riješiti niti će se dogoditi velike promjene. Balon od sapunice ponovo se napuhuje, tako da za petnaest godina možemo očekivati sličan scenarij – dodao je Novotny i objasnio studentima da nema strukturnih promjena u arhitekturi globalne ekonomije, nego se sumanitim mjerama reproducira sadašnje stanje.

Tvrtko Jakovina napomenuo je da zamjera hrvatskom političkom vrhu koji nije iskoristio potencijale koje smo za razliku od drugih tranzijskih zemalja imali i u bivšoj državi.

• Studenti i analitičari – U Hrvatskoj je za razliku od zemalja bivšega Varšavskog pakta, posebno nakon što je Tito rekao ‘ne’ Staljinu, engleski jezik bio prvi strani jezik u obrazovnom sustavu, što je bila velika prednost u odnosu na druge zemlje u tranziciji. Nakon 1961., kad je osnovan Pokret nesvrstanih, imali smo pristup najvećim svjetskim tržištima. Naša je velika pogreška što nakon promjena početkom devedesetih nismo zadržali te pozicije, odnosno ta tržišta – rekao je Jakovina.

Upravo je slobodan protok misli između vladajućih i ostalih skupina, kao što je i zamišljena konferencija, potreban hrvatskoj ekonomiji da bi se ona mogla neometano razvijati, istaknula je na okruglom stolu i Mirjana Dragičević. Većina studenata koji su sudjelovali na kongresu u svojim se raspravama osvrnula na aktualnu gospodarsku krizu i pokušala dati odgovore na pitanja koja je ona postavila cijeloj svjetskoj populaciji. Sjedinjene Američke Države počet će se oporavljati početkom 2010., zaključili su studenti i složili se s mišlju brojnih ekonomskih analitičara da će se ostatak svijeta u prosjeku oporaviti pola godine poslije.