Mali odmorišni grad niknuo u vrtovima sunca

Ne samo na vanjskim tržištima nego i na domaćem. Inozemna potražnja za domaćom robom i uslugama usprkos stalnom rastu jednostavno nije bila dovoljna za pokrivanje domaćih potražnji za inozemnom robom i uslugama. Deficit tekućeg računa odnosa s inozemstvom godinama se produbljuje. Posebno je bio velik 2008. većinom zbog rasta cijena hrane, energenata i sirovina koje hrvatsko gospodarstvo uvozi.

Rastući financijski sektor, uz nestrukturiranu Vladinu politiku kojom bi se poticao razvoj poduzeća realnog sektora, oblikovao je nove ekonomske strukture, iznimno ranjive na vanjske šokove. Kriza američkog tržišta drugorazrednih hipotekarnih kredita, koja je kulminirala 2008., pretvorila se u globalnu financijsku pa zatim i ekonomsku krizu. Kriza je izazvala vanjski šok za hrvatsko gospodarstvo koji se, prije svega, manifestirao u znatno slabijem dotoku novca u domaći bankarski sustav i gotovo potpuno zaustavljenom kreditiranju privatnog sektora potraj 2008. i početkom 2009.

Usporavanje financiranja privatne potrošnje uvelike smanjuje proračunske prihode koji većinom ovise o porezu na potrošnju, što s druge strane stvara nove deficite i nelikvidnost javnog sektora. Vanjski šok iz 2008. prenosi se u 2009. te potiče seriju neravnoteža na unutarnjem tržištu koje se multipliciraju zbog nepovoljnih ekonomskih struktura.

Hrvatska se ekonomija dakle suočava ne samo s utjecajima globalne ekonomske krize nego, prije svega, s unutarnjim strukturnim problemima koje su vanjske neravnoteže samo dinamizirale i multiplicirale. Višegodišnje stvaranje deficita u svim segmentima domaćega gospodarstva jednostavno je oblikovalo vrlo ranjive strukture. Javne i privatne investicije većinom su neefikasne, pa se povrat ulaganja može očekivati tek u vrlo dugom roku. Zanimljivo je da kad je o efikasnosti ulaganja riječ nema velike razlike između privatnih i poduzeća u državnom vlasništvu. Dodamo li tomu neefikasne investicije kućanstava u nekretnine za stanovanje namijenjene iznajmljivanju i nekretnine za odmor koje se financira kapacitetom bankarskog sektora, slika je upotpunjena. Pojednostavljenje: uvozom tuđe štednje (inozemno zaduživanje).