U natoč najvećoj financijskoj krizi koju pamtimo na domaćem se financijskom tržištu prošle godine zapravo malo toga promijenilo. Jedina je iznimka izostanak ‘buma’ nekog izdvojenog dijela nebankarskog tržišta, što je proteklih godina pomalo postao i običaj. Jedne su godine, na krilima očekivane iznadprosječne zarade, procvali investicijski fondovi, druge godine osiguranja, preklani se pak, zbog selidbe kredita iz banaka, najbrže razvijao leasing. No prošle su godine svi u financijskoj industriji imali samo jedan cilj – preživjeti krizu i pripremiti se za recesiju, koja ove godine počinje ozbiljno stiskati. Doduše, naša se financijska industrija, barem njen najjači bankarski dio, izdvaja iz globalnih kretanja. Naše banke među rijetkim u svijetu financijska kriza nije ozbiljnije dotaknula. Zbog oštre regulacije koju im je nametnula Hrvatska narodna banka (ograničenja bankama zbog obuzdavanja inozemnog zaduživanja pokazala su se iznimno korisnima u krizi) poslovne su banke (p)ostale vrlo dobro kapitalizirane, pa ih nestašica kapitala, unatoč tome što su im banke-vlasnici ipak bile izloženije krizi (što znači da su manje novca mogle seliti u svoje banke-kćeri), nije pogodila. Štoviše, prošlu godinu završile s ‘debljom’ neto dobiti nego godinu prije. Naime, u 2008. godini banke su ukupno zaradile 4,6 milijardi kuna – 600 milijuna kuna više nego 2007. godine.
Konzervativnim pristupom kreditiranju i ‘štednji’ na strani aktivne Zagrebačka je banka uspjela lani zadržati istu poziciju kao i godinu prije, smještivši se na peto mjesto kao najjača bankarska kuća. Unatoč kriznim vremenima povećala je i imovinu (sa 79,9 na 89,4 milijarde kuna), prihode i neto dobit i to s 1,4 na 1,7 milijardi kuna, što je više od trećine ukupnoga profita svih banaka. Vječiti konkurent, Privredna banka Zagreb samo je jedno mjesto iza, ali šesta je pozicija dva mjesta bolja nego 2007. godine. Pomak na bolje podupiru i podaci – imovina je sa 60,7 milijardi kuna narasla na gotovo 64 milijarde, a dobit se s 1,15 poboljšala na lanjskih 1,3 milijarde kuna. Na devetom je mjestu ostao Hypo leasing Croatia i to unatoč poslovanju s ‘pozitivnom nulom’ (u 2007. ipak je ostvarena dobit od 29,8 milijuna kuna). Sa 17. na 11. mjesto skočila je Raiffeisen banka i to s rastom svih brojki – imovina je porasla 1,7 milijardi kuna (na 40,6), prihod više od milijardu kuna, a dobit je skočila s 487 na 600 milijuna kuna. Lani je svoje pokazatelje, posredno i mjesto na ljestvici tisuću najvećih, poboljšala i Erste&Steiermärkische banka. Imovina je ‘ojačala’ gotovo pet milijardi kuna, na 45,6 milijardi, prihod 900 milijuna, a dobit više od 250 milijuna kuna, na 985 milijuna kuna. Sve to zajedno Erste banku je s 15. poguralo na 12. mjesto najvećih.
Prvi među osiguravateljima, Croatia osiguranje od preklani se spustilo tri mjesta, na 16. poziciju s dosta pogoršanih pokazatelja u odnosu na 2007. godinu. Pali su prihodi, imovina, a dobit se prepolovila na 68,5 milijuna kuna. Na ljestvici se, također uz pad dobiti spustila i Société Générale Splitska banka – s 34. na 39. mjesto. Leasing je kućama prošle godine poslovanje bilo slabije od uobičajenog, pa je većina društava pogoršala svoje pozicije na ljestvici – osim Erste S-Immorenta, koji je skočio nevjerojatnih 785 mjesta, na 175. i to bez ostvarene dobiti u prošlo dvije godine. No zato je gotovo deset puta skočio prihod, na 545 milijuna, kao i imovina, na 707 milijuna kuna. Doduše, većina je ‘lizingaša’ koji su se probili na popisu najboljih prošlu godinu završila bez dobiti, osim Raiffeisen leasinga, kojemu je dobit, doduše, s 42,2 milijuna kuna pala na 34,4 milijuna, i PBZ leasinga, kojemu je dobit čak i po-
