Home / Financije / Poslovni andeli

Poslovni andeli

Osim takvih investicija, koje od private equity industrije kao potencijalnog partnera zahtijevaju i nešto veća financijska sredstva za ulaganje, domaćim inovativnim poduzetnicima dostupan je i drugi krak rizičnog kapitala. Venture kapital koji ulažu isti fondovi po definiciji se odnosi na nešto manje uložene iznose uz podosta veći rizik, ali i veće prinose koji se mogu očekivati od investicije. Ovdje je uglavnom riječ o tvrtkama koje su u početnoj fazi razvoja, a posao kojim se bave može se smatrati inovacijom koja u slučaju uspjeha na tržištu jamči mnogo veće prinose od uobičajenih. Podvrsta i varijanta takvog ulaganja su i poslovni andeli (engl. business angels), uspješni poduzetnici voljni financirati rizične pothvate u njihovu začetku.

U Hrvatskoj se poslovni andeli okupljaju u udruci CRANE, čiji su članovi jedan od osnivača HG Spota Hrvoje Prpić i osnivač Iskona Damir Sabol, koji je kapital za alternativnog operatera potražio upravo od PE/VC industrije. Njihova uloga u razvoju jedne kompanije od dobre ideje ka isplativom biznisu ključna je, budući da bez početnoga kapitala nijedno ulaganje ne bi moglo dostići višu razinu koja bi opravdavala ulaganje ‘pravog’ private equity investitora. Tek kad se ‘andeoska’ investicija pokaže isplativom, tvrtka može aplicirati za ulazak pravoga strateškog partnera.

Kao što kaže predsjednik Uprave Quaestusa Borislav Škegro, prosječnom PE fondu potrebno je oko deset godina da pokaže svoje pravo lice. Naime, vrijeme investiranja iznosi oko pet godina, dok sljedećih pet godina fond priprema izlaz iz investicija. To se može učiniti na nekoliko načina od kojih je najčešći prodaja udjela koji je fond stekao strateškom investitoru. Jedan od razloga slabije razvijenosti hrvatskoga PE/VC sektora jest i činjenica da je domaće tržište kapitala još u povojima te da se još nije desio slučaj izlaska rizičnoga kapitala iz neke kompanije putem burze kroz inicijalnu ili sekundarnu ponudu dionica. Upravo u činjenici da je Poljska jedna od tranzicijskih država s najviše takvih investicija leži i razlog zašto burza u Varšavi bila je najveći broj novih izdavatelja i IPO-a posljednjih nekoliko godina, od kojih je dobar dio bio upravo izlazak fondova rizičnog kapitala putem burze.

Tvrtke same prilaze Marko Makek, član Uprave Nexus Alpha, fonda koji je prikupio potreban kapital i u početnoj fazi investiranja, kaže da im sve češće prilaze same tvrtke tražeći izlaz u private equityju za svoje kapitalne potrebe.

  • Nužda je natjerala poduzetnike da se okrenu nama jer je financiranje standardnim kanalima otežano, ako ne i posve onemogućeno. Problemi nastaju u trenutku kad im objasnimo da moraju postati transparentniji u poslovanju – kaže Makek. Nexus Alpha upravo je u završnoj fazi projekta gradnje solarnih elektrana nedaleko Šibenika. U sličnu elektranu u Španjolskoj uloženo je više od 200 milijuna eura, a u Nexusu očekuju da će uz pomoć domaće tehnologije sagraditi elektranu snage 60 megavata za 60 do 70 posto španjolske investicije, pri čemu bi se dio financirao s PE kapitalom. Osim toga, još su dva ulaganja u zreloj fazi, pa bi Nexus kraj godine mogao dočekati s investiranih 10 milijuna eura. No, to znači da će u ovom fondu raspolagati s minimalno 150 milijuna kuna raspoloživih za zanimljive projekte i daljnje investicije.

  • Zbog diverzifikacije portfelja najnižu investiciju koja bi spadala u ono čime se bave poslovni andeli limitirali smo na iznos od 300 tisuća eura, dok maksimum može iznositi nekoliko milijuna, tako da smo otvoreni za male i velike projekte – objašnjava investicijsku politiku Nexusa Makek.

Budućnost fondova rizičnog kapitala ovisit će najviše o uspješnosti dosadašnjih ulaganja domaćih fondova (čitaj: Quaestus), koji bi uskoro trebali dovršiti svoj investicijski ciklus. Uspješne priče poput investicije u Tele2 ili Hospitaliju trebale bi biti mamac za strane fondove kako bi dio kapitala uložili u domaće igrače kad ovi ponovno krenu s novim fazama prikupljanja kapitala.

  • S tim smo fondom na završetku investicijskog ciklusa i prirodno je da slijedi pokretanje novog, većeg fonda – rekao je Tomislav Matić iz Quaestusa.