Recept za kupnju najjeftinijih avionskih karata propisuje čekanje do nekoliko dana prije puta za neke povoljnije ponude. Iskusni ‘globetroteri’ savjetu da je u potrazi za avio kartama najbolje ići izravno na web stranice velikih avio kompanija. Od onih malo boljih izdvajam American Airlines, United, Lufthansa, cheaptickets.com i orbitz.com – kaže Iva Lattinger, poslovna žena hrvatskog podrijetla i česta korisnica online bukinga.
Među favoritima u potrazi za avionskim kartama čestih putnika jesu i internetske adrese croatiaairlines.com, malev.hu, emirates.com, lufthansa.com, dubrovnikairline.com, britishairways.com, aua.com, cheaptickets.com, orbitz.com, priceline.com, ryanair.com, germanwings.com, wizzair.com, easyjet.com i skyeurope.com.
Što se tiče odobravanja popusta od strane organizatora krstarenja na internetu, Maja Stanić, direktorica UHPA-e, navodi da se na web stranica mogu naći opisi itinerera krstarenja, detaljni opisi brodova i kabina. No, ne nude, kaže, niže cijene od onih koje će vam ponuditi vaš agent, a najčešće ih ni ne navode. Agent specijalist za krstarenja temeljem osobnog razgovora stručnije će odabrati krstarenje koje odgovara vašem ukusu i željama, pronaći i neka po nižim cijenama, prenijeti vam i iskustva drugih putnika s takvih putovanja. Napokon, odlučite li se na neke promjene ili čak odustajete od putovanja, vaš će vam agent to znatno lakše srediti. Za jednom uplaćene usluge na internetu vrlo je teško, a često i nemoguće, ustanoviti kome se treba obratiti za promjene ili povrat novac. Dogodi li se reklamacija, rješavat će te ih s domaćom agencijom, na hrvatskom jeziku – zaključuje Stanić.
Što agencije nude kad je u pitanju ‘last minute’? Mnogo toga, a ta putovanja mogu biti iznimno interesantna. ‘Last minute’ ponuda, kako objašnjava Zoran Šašić, direktor e-Toursa, nužno ne znači boravak u lošem objektu, već se može odnositi i na prvoklasne hotele. Trenutačno njegov e-Tours nudi više od 20.000 ‘last minute’ polazaka za Hrvatsku u varianti vlastitog dolaska, kao i za mediteranske i svjetske destinacije za poletne zrakoplovima iz Zagreba, Ljubljane ili austrijskih zračnih luka. U adriatica.netu, pak, ponuda se kreće od putovanja na Jadran, zatim po Mediteranu, Europi do egzotičnih dalekih putovanja. Nudimo smještaj u raznim vrstama objekata, od malih do velikih hotela, preko vila i agroturizama do privatnog smještaja u apartmanima i sobama – kaže Kristijan Gržetić, direktor Korporativnih komunikacija u adriatica.netu. U Olimptoursu pak, kaže izvršna direktorica Andrea Cvitković, uglavnom ne nude programe po ‘fortuna sistemu’, u kojima turisti ne znaju u kojem će hotelu odsjeti. Uglavnom su to regularna putovanja na kojima je još ostalo slobodnih mjesta, dodana pokoja usluga i zato se nude po posebnoj, uglavnom sniženoj cijeni.
Aviokarte kupljene u ‘zadnji čas’ po najnižim cijenama skoro su uvijek nepovratne i ne mogu se mijenjati. Često se zna dogoditi da se dobar ‘deal’ može naći samo za letove na kojima ima mjesta, dakle ili rano ujutro ili kasno navečer. Osim toga, jeftine aviokarte često imaju više presjedanja, što znači duga čekanja na aerodromima. Koristiti najkvalitetnije hotele i pritom prepoloviti svoje račune lako je, pak, ostvarivo kupnjom tzv. Hotel express kartice. Naime, na hot-ex.hr moguće je nabaviti karticu koja stoji 150 eura, a s njom se može ostvariti popust do 50 posto u 4.000 hotela širom svijeta. Trenutačno je 3,5 milijuna korisnika Hotel express kartice, s kojim se može uštedjeti već na prvom putovanju.
Dvije udruge koje funkcioniraju nezavisno – jedna u HUP-u, druga u HGK-u. Nažalost, one ‘ratuju’ međusobno i to utječe na sve zaštitare i na one u drugama i na one izvan njih. Nisu me zvale niti želim u njih ulaziti. U HGK-u za ovih nekoliko godina ni prstom nisu mrđnuli za zaštitare. Bio sam kod Nadana Vidoševića, sastanak je trajao kraće nego smo ga pripremali, a na kraju me potapšao po ramenu i rekao da će sve biti O.K. Ni HUP nije ništa uradio. Rekao sam Đuri Popijaču kako ne dopuštam da na temelju nekog članstva u HUP-u tvrtke varaju javnost. Pa godinama su na račun HUP-a odgađale potpis kolektivnog ugovora. Nisem za komoru nego za to da policija sve drži pod svojom kontrolom. Nismo sazreli da bismo sami donosili odluke na tržištu, primjerice da ja nekoga isključim iz komore, da mu dam ‘žuti karton’ ili nešto slično. Nemamo taj korektan odnos i u tome će uvijek biti sukoba interesa. Zato policija mora licencirati zaštitara, a ne komora.
Naravno da imamo, i u odnosu na Vladu i na sindikate i na komitente. Sigurno je da bismo preko granske udruge izborili bolje cijene usluga i bolju kvalitetu nego da idemo samostalno i samoinicijativno. To i jeste problem. Primjerice, kad govorimo o pratnji vrijednosti u elektro-mijskim kovčezima, MUP donese pravilnik u kojem više nisu potrebna najmanje tri pratitelja u vozilu, jer su se kovčeci pokazali iznimno sigurni. U mojoj tvrtki 560 ljudi radi u pratnji vrijednosti i prema tome više od 150 njih trebalo bi dobiti otkaz ne uspijemo li ih prebaciti na drugo radno mjesto.
Želimo lojalnu konkurenciju kakva je npr. AKD Zaštita. Zato se policija i sve inspekcije trebaju više aktivirati. U skoro 20 godina našeg zaštitarskog radnog vremena nijedna tvrtka nije zatvorena. Da se napravi grupna inspekcija, jamčim da bi se za 60 dana zatvorilo oko 80 posto poduzeća. Pokušavaju li u vašoj branši velike tvrtke preuzeti manje? Zasad nisu jer je to vrlo teško ostvarivo. Ne isplati mi se kupovati neku tvrtku jer kupnjom dobivam samo njihov posao. Primjerice, u ustanovama i gradskim poduzećima u pet najvećih hrvatskih gradova kao najveća tvrtka nemamo ni jednog zaštitara nego sve rade male lokalne tvrtke. Nikad nismo mogli proći pokraj lokalnih tvrtki. Planirao sam s prvom lipnjom krenuti u Bosnu, ali s obzirom na to da su strašan pritisak u BiH napravila dva najveća svjetska poduzeća – Group 4 securicor i Securitas, malo sam stao, jer u bosanskim tvrtkama misle da će im stranac dati ogroman novac. Malo ću pričekati, kroz dva do tri mjeseca vidjet ću da to nije tako. U svakom slučaju, bolje je da dođe netko sličnog mentaliteta, nego stranac.
Tako je, tu je i Agrokor, odnosno Konzum, Mercator, znači, ima mogućnosti za prodor na bosansko tržište. I u Srbiju me zovu svako malo, govore mi da je bolje da dođem ja nego stranci, ali u ovom bih trenutku radije u Crnu Goru. No, jako je teško naći dobre kadrove. Na svaku tvrtku. No, mene prodaja tvrtke ne zanima. Svoje sam dječačke snove ispunio, sada živim za svoju obitelj i ovaj posao. Ništa me drugo ne zanima.
Ne, jer je domicilnim tvrtkama lakše u ovom poslu. Ne znam čime bi me stranac mogao ugroziti. Može samo podići kvalitetu, što i meni odgovara, a stranac neće ići s dambingom. Dakle, bit će lojalna konkurencija. Dalje, pogledajte što Sokol Marić ima, pa izračunajte koliko će on morati uložiti. Primjerice, neki smo dan potpisali ugovor za deset novih automobila vrijedan 620 tisuća eura. Uz već postojeća 142 automobila, kovčege i sve ostalo, morat će mnogo investirati, a opet im nitko ne jamči dobitak. Ja sam 98-postotni vlasnik, a dva posto ima moja zamjenica Amira Šafračić. Govorili su mi da izadjem na burzu, ali nikad se time nisam bavio i neću, ako me zdravlje posluži.
Najveću dobit od 2,4 milijarde kuna ponovno je ostvario HT, doduše uz pad u odnosu na godinu prije. Drugo i treće mjesto ni ove godine nisu prepuštali Zagrebačka banka i T-Mobile, s time što je kod njih zabilježen rast dobiti. Uspoređujući s lanjskim top-dobitnicima, ove godine nema TLM-a, kojem je prošlogodišnju dobit napuhalo otpisivanje državnih potraživanja i ovu je godinu završio s 37,6 milijuna kuna gubitaka, a Adrisa, koji je zbog nepovoljnih poslovnih okolnosti i pada prodaje duhanskih proizvoda na domaćem tržištu završio s 33 posto manjom dobiti. Kao zamjena pojavile su se Atlantska plovidba sa 690,5 milijuna i Raiffeisen banka sa 600,4 milijuna kuna dobiti. Atlantska plovidba tako je ostvarila impresivan rast dobiti od 214,5 posto u prošloj godini, a zauzela je i šesto mjesto na listi top deset prihoda u odnosu na dobit s 50,8 posto. Takav rezultat ponajprije zahvaljuje visokim cijenama vozara u prva tri lanjska kvartala i uspješnoj prodaji dotrajalih brodova, no razdoblje astronomskih cijena vozara završeno je s nastupanjem globalne recesije.
Listu gubitaša, koju ove godine predvodio Ina, nastavljaju brodogradilišta čija su se imena ove godine na listi najvećih malo promijenila, uz iznimku Brodotrogira, koji je položaj promijenio u smjeru vrha ljestvice. Tako je drugo mjesto prema ostvarenom gubitku zauzelo Brodogradilište Brodosplit s 541,3 milijuna kuna, na četvrtom je mjestu Brodotrogir s 326,2 milijuna kuna, a na petome Brodogradilište ‘3. maj’ s 308,7 milijuna kuna gubitaka. Između njih na treće se mjesto ugurao mobilni operater Tele 2 s 464,8 milijuna kuna gubitka u prošloj godini, zbog čega je na ljestvici gubitaša zamijenio ‘kolegicu’ iz sektora Optimu Telekom, koja je ove godine uspjela ispasti s liste na kojoj je prošle godine držala visoko drugo mjesto. Nova su lica među najvećim gubitašima i zadarski Aluflexpack, jedan od članova domaćeg konzorcija koji je preuzeo šibenski TLM, Hrvatska pošta i Valjaonica cijevi Sisak, koju je kriza prilično uzdržala još prošle godine. Autocesta Rijeka-Zagreb i HEP-Tolinarstvo i dalje su među top deset gubitaša.