Tko nije predao izvještaj

Rezultati poslovanja: Prošla godina nije bila toliko loša, rast prihoda zabilježile su 764 tvrtke, a pad 256. Ukupnu dobit od 28,9 milijardi kuna ostvarile su 852 tvrtke, a mnogo ih je manje, 144, završilo u gubitku.

A 2008. može se reći svašta, samo ne da je bila dosadna. Ekonomski zbivanja nalikovala su dramatičnom trileru: od rasta napetosti u prvom dijelu godine na valu inflatornih očekivanja i tenzija do strmoglavljivanja u vrtlog koji se najprije zvao ‘kriza’, a zatim ‘recesija’. Kako su se u tom filmu snašla hrvatska poduzeća, otkriva lista tisuću najvećih kompanija prema ukupnom prihodu koju Lider i ove godine objavljuje s Finom. Tisuću najvećih ostvarilo je ukupan prihod od 474,4 milijarde kuna, 13,5 posto više nego 2007. Rast prihoda drži se pak otprilike na istoj razini kao godinu prije, kad je bio 15,5-postotni. Kad je riječ o ostvarenoj dobiti, priča je potpuno drukčija. Tisuću najvećih zajedno je ostvarilo 21,5 milijardi kuna dobiti, no to je 11,7 posto ili 2,8 milijardi kuna manje nego prethodne godine. Podatak dobiva na težini i kad se zna da je 2007. zabilježilo rast dobiti od gotovo 20 posto.

Prihodovno postojan vrh. Ina, najveća kompanija u hrvatskom naftnom sektoru, i dalje je na prvome mjestu s prihodom više nego dvostruko većim od Konzumova, koji je zadržao drugu poziciju. Čak ga je povećala 11,3 posto (na 26,7 milijardi kuna), ali zato je zauzela prvo mjesto i na mnogo manje slavnoj listi – najvećih gubitaša. Naime, lani je uspjela istopiti dobit od 1,2 milijarde kuna iz 2007. i izgubiti još 1,1 milijardu kuna, zbog čega je nakon prošlogodišnjega četvrtog mjesta na listi dobitnika u 2008. ponijela titulu najvećega gubitaša. Gubitak plinskog biznisa bio je 1,45 milijardi kuna. Uprava Ine pad poslovnih rezultata opravdala je većim negativnim razlikama između prodajnih i uvoznih cijena, padom cijena sirove nafte i derivata putem revalorizacije zaliha itd. Drugi najveći i ove je godine Konzum s 12,7 milijardi kuna prihoda (+17 posto). Poredak ostaje isti i na sljedeća tri mjesta: HEP, HT i Zagrebačka banka. U prvih 10 ipak ima nekih promjena. Najveća je, možda, ulazak OMV-a na deseto mjesto s 4,2 milijarde kuna prihoda (+26,9 posto) i ispadanje Vipneta s te na 13. poziciju te uspon Privredne banke Zagreb još više prema gore (s osmog na peto mjesto) s ostvarenih 4,7 milijardi kuna prihoda (+15,3 posto). Inače, najveći rast prihoda među prvih deset zabilježili su novopridošli OMV i Zagrebačka banka (+25,7 posto), a jedino je HT zabilježio pad prihoda od 3,8 posto (na 6,7 milijardi kuna).

Rekorder po porastu dobiti među prvih deset uvjerljivo je Zagrebački holding, koji je upisao čak 372 posto veću dobit nego lani, od 146,1 milijun kuna. Više nego pristojan rast dobiti imao je i najveći maloprodajni lanac Konzum, kojemu je dobit skočila 45,6 posto na 433 milijuna kuna, a zadovoljna može biti i Zagrebačka banka. I prihod i dobit rasli su joj prema istoj stopi od otprilike 25 posto: dobit na 1,7 milijardi kuna, a prihod na 6,6 milijardi. Obilježje prošle godine, pokazuje i ta lista, dobro je poslovanje banaka unatoč krizi. Naime, Raiffeisen i Erste banka skočile su nekoliko mjesta i približile se top deset prema ukupnom prihodu: Raiffeisen banka s 3,9 milijardi kuna (+43,9 posto) smjestila se na jedanaesto, a Erste s 3,8 milijardi (26,7 posto) na dvanaesto mjesto tisuću najvećih. Većina je domaćih banaka i prošle godine poslovala pozitivno. To vrijedi za četiri najveće domaće banke koje su redom ostvarile dvoznamenkasti rast neto dobiti. Od najvećih banaka manju su dobit ostvarile samo Hrvatska poštanska i Splitska banka. Analizirajući listu top deset dobitnika kao iznenađenje se pojavljuje ENI Croatia, hrvatska podružnica talijanskoga energetskog diva ENI-ija, koji s Inom eksploatira plinska polja u sjevernom Jadranu. Ove je godine ENI skočila s prošlogodišnjeg trinaestog na četvrto mjesto među dobitnicima s ostvarenih 1,5 milijardi kuna dobiti. Istodobno je zadržala visoke druge pokazatelje: dobit joj je u odnosu na prihode 57 posto, tako da je došla na treće mjesto te liste, a s prošlogodišnjeg drugog mjesta na listi top deset prihoda prema zaposlenom popela se na prvo s 889,7 milijuna kuna. Naravno, na toj je listi većinom riječ o tvrtkama s jednim zaposlenim ili tri kao u ENI-nu slučaju.

Najveću dobit od 2,4 milijarde kuna ponovno je ostvario HT, doduše uz pad u odnosu na godinu prije. Drugo i treće mjesto ni ove godine nisu prepustili Zagrebačka banka i T-Mobile, s time što je kod njih zabilježen rast dobiti. Uspoređujući s lanjskim top-dobitnicima, ove godine nema TLM-a, kojem je prošlogodišnju dobit napuhalo otpisivanje državnih potraživanja i ovu je godinu završio s 37,6 milijuna kuna gubitaka, i Adrisa, koji je zbog nepovoljnih poslovnih okolnosti i pada prodaje duhanskih proizvoda na domaćem tržištu završio s 33 posto manjom dobiti. Kao zamjena pojavile su se Atlantska plovidba sa 690,5 milijuna i Raiffeisen banka sa 600,4 milijuna kuna dobiti. Atlantska plovidba tako je ostvarila impresivan rast dobiti od 214,5 posto u prošloj godini, a zauzela je i šesto mjesto na listi top deset prihoda u odnosu na dobit s 50,8 posto. Takav rezultat ponajprije zahvaljuje visokim cijenama vozara u prva tri lanjska kvartala i uspješnoj prodaji dotrajalih brodova, no razdoblje astronomskih cijena vozara završeno je s nastupanjem globalne recesije.

Listu gubitaša, koju ove godine predvodio Ina, nastavljaju brodogradilišta čija su se imena ove godine na listi najvećih malo promijenila, uz iznimku Brodotrogira, koji je položaj promijenio u smjeru vrha ljestvice. Tako je drugo mjesto prema ostvarenom gubitku zauzelo Brodogradilište Brodosplit s 541,3 milijuna kuna, na četvrtom je mjestu Brodotrogir s 326,2 milijuna kuna, a na petome Brodogradilište ‘3. maj’ s 308,7 milijuna kuna gubitaka. Između njih na treće se mjesto ugurao mobilni operater Tele 2 s 464,8 milijuna kuna gubitka u prošloj godini, zbog čega je na ljestvici gubitaka zamijenio ‘kolegicu’ iz sektora Optimu Telekom, koja je ove godine uspjela ispasti s liste na kojoj je prošle godine držala visoko drugo mjesto. Nova su lica među najvećim gubitašima i zadarski Aluflexpack, jedan od članova domaćeg konzorcija koji je preuzeo šibenski TLM, Hrvatska pošta i Valjaonica cijevi Sisak, koju je kriza prilično uzdržala još prošle godine. Autocesta Rijeka-Zagreb i HEP-Tolipinarstvo i dalje su među top deset gubitaša.

S obzirom na kriterij dobiti u odnosu na prihod, odnosno profitna marža, najuspješnija tvrtka u prošloj godini bila je Heineken Adria, većinska vlasnica Karlovačke pivovare, s 99,4 posto dobiti u odnosu na prihode i nula zaposlenih. Slijede L. G. Moslavina, ENI Croatia i…

Među gotovo 150 koje su nestale s popisa najvećih kompanija 2008. godini u odnosu na godinu ranije, osim tvrtki koji su prestižni status izgubile zbog toga što im je prihod bio manji od 1.000 na popisu, nalaze se i zaboravljive kompanije. Čak 26 tvrtki nisu uopće predale svoja financijska izvješća Fini, a još ih je 10 predalo izvješća izvan roka, pa im podaci nisu uvršteni u popis. Među njima su, primjerice, i Badel 1862, koji je u 2007. godini držao 236. mjesto prema prihodima i Maraska, koja je lani bila na 783. mjestu. Svoje izvješće, među ostalima, uopće nije predala Industrogradnja, lani smještena na 289. mjesto.

Drugim polovinom i kraj prošle godine obilježilo je već znatno smanjenje investicija zbog znatno skupljenog i teže dostupnog i domaćeg i vanjskog financiranja. Jedno od glavnih obilježja, koje je karakteristično i za ovu godinu, bilo je usporavanje osobne potrošnje utemeljeno na većem oprezu stanovništva suočenog s realnom stagnacijom plaća i izostankom dodatnih prihoda s tržišta kapitala. Analitičari su predviđali, što se pokazuje sve točnijim kako odmiče 2009., da će se poduzetnici suočiti s problemom dostupnosti financiranja, što će povećati problem nelikvidnosti.

Ti su problemi još lani pogodili tvrtke koje se bave trgovinom. Todorićev maloprodajni lanac Konzum nije imao problema – učvrstio je poziciju lidera na hrvatskom tržištu. Uspješnu godinu okrunio je 17-postotnim rastom prihoda (na 12,7 milijardi kuna) i povećanjem dobiti od 46 posto. Zahvaljujući čvrstoj pregovaračkoj poziciji s dobavljačima održava snažan financijski tok koji mu omogućuje širenje na domaćem i regionalnom tržištu bez dodatnog kreditnog zaduživanja. Zbog dominantne pozicije na tržištu Konzum će lakše prebroditi očit pad potrošnje u ovoj godini, ali slabljenje kupovne moći građana sigurno će utjecati na poslovne rezultate. Drugi su pak trgovački lanci već lani osjetili pad rezultata, posebno dobiti.

Lani je prema privremenim DZS-ovim podacima zabilježena najniža stopa gospodarskog rasta nakon 1999. i bruto domaći proizvod realno se povećao samo 2,4 posto. Pritom je tijekom godine zabilježeno neprekidno usporavanje gospodarske aktivnosti. Visok rast cijena važnih sirovina na svjetskom tržištu kao i porast domaćih cijena energije i prehrane te rast troškova financiranja poduzeća utjecali su na znatno povećanje cijena finalne robe i usluga proizvedenih u Hrvatskoj tijekom protekle godine, što nije našlo na najbolju reakciju potrošača s jedne strane, a s druge strane negativnim učincima u realnom gospodarstvu poput smanjenja plaća ili otkaza. Iako je tijekom godine rastao broj zaposlenih, u skladu sa slabljenjem ukupne gospodarske aktivnosti dinamika smanjivanja nezaposlenosti i rasta zaposlenosti postupno se usporavala s približavanjem kraja godine.

Sažnemo li cjelokupnu listu tisuću najvećih tvrtki u Hrvatskoj, prošla godina nije bila toliko loša: rast prihoda ostvarile su 764 tvrtke, a pad 256. Ukupnu dobit od 28,9 milijardi kuna zajedno su ostvarile 852 tvrtke, a mnogo je manje njih, 144, završilo u gubitku. Međutim, njihov gubitak od 7,4 milijarde kuna smanjio je ukupnu dobit tisuću najvećih tvrtki 11,7 posto u odnosu na 2007., što jasno upućuje na to da je kriza lani uspjela zahvatiti domaće kompanije iako još nije bila ni blizu svoje pune snage.

U svakom slučaju, prijašnja je godina po mnogočemu bila neuobičajena. Iznimno velik rast opće razine cijena obilježio je njezino prvo polugodište, a u nastavku godine sve su se više počeli osjećati negativni učinci prelijevanja svjetske financijske krize u realnu sferu gospodarstva. Porast i visoka razina cijena ključnih uvoznih sirovina povećali su neravnotežu na tekućem računu platne bilance, a istaknuta i stalna ovisnost domaćih sektora o štednji ne-rezidenata, stoji u analizi 2008. koju je napravila Hrvatska narodna banka, dodatno je pogoršala pokazatelje inozemne zaduženosti. U uvjetima u kojima je vanjska izloženost Hrvatske postajala sve naglašenija potkraj godine pojavljuju se prve naznake da kapital u budućnosti više neće pritjecati prema ustaljenim obrascima, što je otvorilo pitanje pokrivanja akumuliranog manjka.

Ulaskom domaćega gospodarstva i gospodarstva glavnih vanjskotrgovinskih partnera u recesiju u drugoj polovini godine zabilježena je ozbiljna kontrakcija koja se uvelike nastavila i u ovoj godini, pa bi, ako se stvari korjenito ne promijene u drugoj polovini 2009., rezultati tisuću najvećih u idućem izdanju mogli biti mnogo crveniji.