Home / Tvrtke i tržišta / E-otpad BESPLATAN ODVOZ

E-otpad BESPLATAN ODVOZ

Poslovica kaže da najprije treba počistiti ispred vlastitog praga, pa je tako najbolje učiniti i s otpadom, bio opasan ili neopasan. A svatko u kući ima uređaje s kojima ne zna što bi i gdje ih baciti – od hladnjaka, perilica za rublje, štednjaka, bojlera, elektroničkih uređaja, televizora, kompjutora, glačala, bušilica, radioaparata. Takozvanog e-otpada najbolje se riješiti pozivom na 0800 444-110, nakon čega ovlašteni skupljač dolazi kući ili u poslovni prostor i besplatno preuzima odvoz otpada ukupno težeg od 30 kilograma. Za razliku od Hrvatske, u EU se takav odvoz plaća.

Gumeni otpad ništa manje profitabilni su plastika te papir i guma. Dobar primjer za to je tvrtka Gumiimpex iz industrijske zone pokraj Varaždina. Oni su, naime, 2005. godine prvi počeli s recikliranjem rabljenih autoguma, radi smanjenja štetnog utjecaja na okoliš uz ponovno korištenje vrijednih svojstava gume. U Gumiimpexu suvremenom tehnologijom od starih, izvoženih guma dobivaju granulat čija je daljnja primjena korisna u mnogim gospodarskim djelatnostima: od građevinskih, infrastrukturnih, prijevoznih, poljoprivrednih, do sportskih terena raznih profila. Na području Hrvatske otpadne gume skupljaju se kod ovlaštenih regionalnih skupljača, a godišnji kapacitet Gumiimpexova pogona za reciklažu otpadnih guma je obrada 23.000 tone rabljenih guma svih vrsta.

U kategoriju količinski najbrže raštućeg otpada spada tzv. e-otpad. Najveći dio tog otpada spada u opasni otpad zbog komponenti koje sadrži. Prikupljanje te vrste otpada počelo je u prosincu 2007., nakon donošenja Pravilnika o gospodarenju električnim i elektroničkim otpadom i dodjele koncesija za njegov prikupljanje i oporabu. U prvih šest mjeseci odvojeno je prikupljeno 630 tona, a već u sljedeća tri mjeseca ta se količina povećala više od pet puta. Prema procjenama u Hrvatskoj na godinu nastane od 30.000 do 45.000 tona e-otpada, odnosno od šest do deset kilograma po stanovniku (u EU oko 14 kilograma), a gomilanje se povećava do 10 posto na godinu.

Da bi gospodarenje otpadom zadoštilo svoju punu primjenu, osim angažmana tvrtki koje ga skupljaju i zbrinjavaju te na tome ostvaruju profit, potreban je i angažman svakog pojedinca. Svijest o brizi za okoliš i štetnosti pojedinih otpada ne stvara se preko noći, tako da je važan i edukativan pristup problemu u vezi sa zbrinjavanjem otpada. Ne manje važna je i činjenica da projekti Fonda za zaštitu okoliša, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije otvaraju nova radna mjesta. Tako je, primjerice 2.846 projekata Fonda dosad otvorilo četiri tisuće novih radnih mjesta.

Hrvatska najvažnije tvrtke u zbrinjavanju otpada uključuju Kemis, Cian iz Splita, Rijekatank, Ind-Eko iz Rijeke, Dezinsekciju iz Rijeke, Ciak, Metis iz Rijeke i Pule, Ekologiju Maržić te Ekooperativu za opasni otpad. Za neopasni otpad tu su Eko-Flor, Gumiimpex, Unijanova, Pan i Belišće (tvornice papira), Brković (plastika), Spectra Media (elektronski otpad), Flora VTC, Unija papir i tri cementare, spalionice ulja (Holcim, Cemex i Našice cement).

Vrste otpada dijele se na opasni i neopasni. Opasni otpad posjeduje jednu od 15 karakteristika opasnog otpada, kao što su zapaljivost, kancerogenost ili korozivnost. Tu spadaju otapala, citostatici, akumulatori i sve vrste kiselina. U svakom slučaju, opasan je otpad svaki na čijoj je ambalaži naznačena ‘narančasta kockica s križićem’ ili mrvačka glava. Neopasni otpad uključuje drvo, papir, plastiku i jestiva ulja, dok automobilске gume nisu opasne, ali motorno ulje iz automobila spada u opasnu grupu otpada.