Home / Tvrtke i tržišta / piše ADMIR MUJANOVIĆ

piše ADMIR MUJANOVIĆ

trebne usluge jer se često s uma smetne operater poznan u drugom segmentu telekom-ISP biznisa. Naime, može vas zaslijepiti jeftinoca jednoga našeg mobilnog brenda, odnosno njegove prepaid usluge. Ipak, raspitajte li se, doznat ćete da njihovi korisnici, posebice oni u prepaidu, ne mogu platiti tramvajsku kartu SMS porukom s mobitela, što mogu korisnici konkurentskeh im mreža, koji također imaju nesputane ruke, osim cijenom, za roaming u inozemstvu, koji je pak u spomenutoj mreži vrlo ograničen.

Kao što nam je ispričao stručnjak za odnose s javnošću Dario Sušanj iz agencije Maksima komunikacije, njegova klijenta B.net često iz usporedbi ISP-ova izostave i novinari specijalizirani za ICT tematiku jer su ga do sada doživljavali isključivo kao operatera kabelske televizije. Međutim, Senad Kulenović, direktor Prodaje i marketinga B.neta, tvrdi da im trenutačno čak 15-ak posto prihoda dolazi od poslovnih korisnika i da taj udio u prihodima raste, što znači da je B.net ozbiljno zašao na tržište telefonije i interneta za tvrtke. Ističe i da je B.net jedini operater koji internetske usluge ni na koji način ne uvjetuje telefonskom uslugom.

Sličan se slučaj događa i primjerice Optima telekomu, koji mnogi doživljavaju isključivo kao operatera fiskne telefonije, previdjujući da nudi jednu od najboljih i najkompletnijih usluga videokonferencija u Hrvatskoj, vrlo jak adut u borbi s krizom za tvrtke koje žele smanjiti troškove čestih službenih putovanja. Slično, ali u obrnutom smjeru, događa se i Iskonu, koji mnogi doživljavaju kao davatelja internetskih usluga, pri čemu često zaboravljaju izvrsna rješenja koja su njegovi stručnjaci razvili za fiksnu digitalnu telefoniju. Primjerice, Iskon nudi digitalnu telefoniju krojenu po mjeri malih i srednjih poduzetnika. Štoviše, iskono novci čak nude da centrala ne bude u prostorijama tvrtke, nego kod njih, ili da mrežu, uključujući analognu kućnu centralu, spojite na digitalne linije.

Budući da je doba usluga po mjeri odavno stiglo u naše krajeve, a jedan je od najkompetitivnijih sektora telekomunikacijski, stručnjaci za to područje savjetuju da se, čak i ako vaša tvrtka nije velika poput jedne Ine ili HEP-a, postavite prema telekomima kao da jest. Kažu da vaša misao vodilja mora biti da tarifu moraju kroziti prema vama, a ne vas utrpavati u tarifu ili paket.

Tvrdi također da će vam se, iako niste velika tvrtka koja si može priuštiti dane rada ljudi u službi na bave posvećene natječaju za telekomunikacijske usluge, svaka mi-nuta potrošena na poman izbor operatera telefonije ili interneta višestruko isplatiti, čak i ako ste jedini zaposlenik vlastite tvrtke. Pristup koji predlažu vrlo je zanimljiv i jamči da ćete proći najbolje što možete, ovisno o svojim pregovaračkim vještinama.

Prvi se korak sastoji u tome da od sadašnjeg operatera dobijete detaljan ispis svih poziva i svih troškova za internet, preporučljivo u digitalnom obliku, za prijašnjih najmanje godinu dana. Ne primate li takav ispis, zatražite ga od operatera. Služit će vam da svoje cijene ponude drugi operateri ili trenutačni operater ako se želi iznova pogoditi s vama. Poželjno je da ispis bude za godinu unatrag jer je godina dovoljno dugo razdoblje koje će obuhvatiti sve sezonske oscilacije. Dobro je i da ispis bude u digitalnom obliku da bi službenici telekoma lakše i brže mogli npr. grupirati sve pozive iz vaše tvrtke prema svojoj mobilnoj ili fiksnoj mreži i obračunati ih za ponudu vašoj tvrtki. Ne dajte da vas ‘otpile’! Zakon ih obvezuje da sve isipse pozivanih brojeva moraju čuvati deset godina.

Odbiju li vaš zahtjev da vam prema posebnoj tarifi obračunaju uslugu na koju trošite najviše, dakle vašu ‘najdeblju’ stavku na računu, ne dajte se zbuniti i tražite šefa pa njemu ispričajte priču o konkurenciji koja vas jedva čeka.

Ne nasjedajte ponudi koja ponovno vodi do ‘bundlea’, odnosno tomu da ćete neki sadašnji trošak smanjiti novom uslugom. Budući da je točan izračun koliko biste trošili na novu uslugu najčešće nemoguće jednostavno zato što tu uslugu ne upotrebljavate, zatražite pokusnu i besplatnu upotrebu te nove usluge. Nakon pokusnog ćete roka sjesti s predstavnikom operatera, pa će se vidjeti koliko bi vas to što ste doista potrošili po novome doista stajalo. Nadamo se da će operateri početi mnogo ozbiljnije shvaćati korisnike koji se ubrajaju u male i srednje tvrtke. Ako baš ni na jedan drugi način, a onda bar na sljedeći: da znaju da je, kad mali korisnik zatraži detaljan ispis usluga u digitalnom obliku, došao kraj ljubavi telekoma i tvrtke koja traži ispis.

Očekivani prihod u 2009. godini

| Kanton i općina | Indirektni porezi | Porez na dohodak | Porez na dobit |

|———————————-|——————-|——————-|—————-|

| Unsko-sanski kanton | 143,960.051 | 15,098.356 | 3,402.000 |

| Posavski kanton | 21,582.054 | 2,893.360 | 636.800 |

| Tuzlanski kanton | 243,886.160 | 42,564.237 | 14,041.600 |

| Zeničko-dobojski kanton | 189,386.805 | 29,646.487 | 6,890.100 |

| Bosansko-podrinjski kanton | 25,201.894 | 2,894.426 | 288.600 |

| Srednjobosanski kanton | 124,528.220 | 15,572.634 | 4,288.830 |

| Hercegovačko-neretvanski kanton | 122,310.008 | 29,301.897 | 8,200.000 |

| Zapadnohercegovački kanton | 46,963.378 | 6,883.436 | 6,713.100 |

| Kanton 10 | 47,204.567 | 5,597.165 | 2,873.800 |

190,4 milijuna maraka prihoda od PDV-a ove bi godine mogle dobiti općine u Federaciji BiH

Jedan od većih problema odnosi se na obvezu smanjenja plaća za deset posto ispod razine isplaćene u prosincu 2008. godine, što propisuje Interventni zakon koji je predložila Vlada FBiH, a kojeg bi se morale pridržavati i općine. Taj zahtjev vlasti FBiH tretiraju kao linearan, odnosno svaka općina mora jednako smanjiti rashode, čime se ne ostavlja prostor za razlike između pojedinih općina koje objektivno postoje. Također, time se uvodi i prilično nepravedno načelo u postocima jednakog smanjenja plaća zaposlenih u općinskoj i administraciji kantona ili FBiH, koji vrlo često imaju znatno više plaće od svojih kolega na lokalnoj razini.

Drugim važnim problemom u interventnom zakonu za općine je nedovoljno definirana kaznena mjera za one koji ne poštuju taj zakon, a kojom se smanjuju javni prihodi u raspoloženim između FBiH, kantona i općina, ali na način koji će tek biti propisan. Poučene prijašnjim iskustvima, mnoge općine strahuju da bi mogle ispasti žrtve vlasti, čak i ako ispune postavljene uvjete. Općine stoga traže da se Vlada otvoreno izjasni koliku pomoć od kredita stand-by aranžmana mogu očekivati i kada, ali zasad nema preciznog odgovora.

Koliko je situacija alarmantna najbolje pokazuju podaci za općine Sarajevskoga kantona. Devet općina u Kantonu Sarajevo u ovoj će godini među sobom rasporediti 32,8 milijuna KM prihoda od indirektnih poreza, te minornih 1,7 milijuna maraka od poreza, na dohodak. Istodobno u proračun Kanton Sarajevo slit će se 357,2 milijuna maraka prihoda od PDV-a i 98,5 milijuna od poreza na dohodak.

Slično je stanje i u ostalim kantonima i općinama u njihovu sastavu. S obzirom na to da sklapanje stand-by aranžmana s MMF-om nije izvjesno, jer su pregovori prekinuti nakon što je federalna Vlada odlučila iz kresanja javne potrošnje izuzeti veteranske naknade, gotovo je nemoguće općinske proračune ‘zakrpati’ bilo kakvim kreditima. Naravno zbog činjenice da su i drugi financijeri, poput Svjetske ili Europske banke za obnovu i razvoj, svoja sredstva uvjetovali sklapanjem sporazuma s MMF-om. Zbog svega toga prva žrtva urušavanja proračuna lako bi mogle postati općine u kojima građani unatoč brojnim nadležnostima viših razina vlasti i dalje zadovoljavaju većinu svojih potreba sredstvima iz državne administracije.