Telekomunikacije

Problem poduzeća uključuje sve težu naplativost potraživanja, smanjenu potražnju, pad prihoda, manji iznosi odobrenih kredita, ograničene izvore kredita, rast kamata, rigoroznu dokumentaciju koju zahtijevaju banke, dodatna osiguranja naplate koja banke traže, te činjenicu da su krediti bez hipoteke izuzetak.

Metode borbe uključuju kratkoročne kredite za likvidnost s rokom otplate do 90 dana, kratkoročne kredite za obrtna sredstva s rokom otplate do 12 mjeseci, minus na žiro-računima (okvirni krediti), reprogramiranje kredita, izdavanje komercijalnih zapisa, dobar bonitet i razvojni plan, te veću elastičnost na pad potražnje.

Kada procijenimo da su potraživanja naplativa i/ili da su zalihe koje prodaju utržive, to je izvor njihove sposobnosti generiranja novca za plaćanje duga prema banci, drugim vjerovnicima i radnicima. To je uz procjenu razine zaduženosti klijenta ključni uvjet procjene boniteta – odgovaraju u Zabi. Ako zagusti, poduzetnicima su na raspolaganju prekoračenja po žiro-računu koja su, istina, zbog jednostavnosti i fleksibilnosti korištenja.

Klijentima Zagrebačke banke premošćuje se jaz u naplati i plaćanju kad procijeni da su im potraživanja naplativa i/ili da su zalihe koje klijenti prodaju utržive. Raiffeisen banka mijenja prioritete prema klijentima i djelatnostima za koje procijeni da su otporni na krizu, s prioritetom na poduzeća usmjerena na izvoz kako bi povećala novčanu masu. Hypo banka procjenjuje bonitet, ali i razvoj, koji se iščitava iz djelatnosti, ugovora te osiguranja koje klijent nudi. Što su bonitet i razvojni plan bolji, to su instrumenti osiguranja i kamatna stopa niži. Privredna banka Zagreb, ako je poslovanje održivo, restrukturira potraživanje prema rokovima koji omogućuju nastavak poslovanja i naplatu potraživanja. OTP banka ponajprije gleda novčani tok, no krediti bez hipoteke postaju iznimka.

U Raiffeisen banci kažu da ograničene raspoložive kredite odobravaju isključivo postojećim klijentima radi održavanja njihove likvidnosti. Pritom su prioritet poduzeća koja su izravno ili neizravno usmjerena izvozu. U današnjoj situaciji banka mijenja prioritete za korištenje ograničenih kreditnih potencijala prema klijentima i djelatnostima za koje procjenjuje da su otporni na krizu. Poduzeća moraju zadovoljiti djelomično oštrije kriterije pri ocjenjivanju kreditne sposobnosti, kao što moraju imati i dodatna sredstva osiguranja naplate.

Preferiraju se klijenti s većim iznosom depozita u odnosu na traženi zajam, a vodi se računa o elastičnosti poslovanja klijenta na smanjenu potražnju za njegovim proizvodima ili uslugama. Visina plasmana i visina kamatne stope dogovaraju se individualno s klijentom, pri čemu visina kamate ovisi o kretanju tržišnih kamatnih stopa koje rastu.

U Hypo banci kažu da su kratkoročni krediti za obrtna sredstva skuplji od dugoročnih i obično se odobrivaju na rok do godine, a najviše do tri godine kad je djelatnost podnositelja zahtjeva takva da ciklus obrtaja zaliha iziskuje ročnost dulju od jedne godine. Namjena tih kredita je pokrivanje nelikvidnosti koja može biti uzrokovana raznim čimbenicima, od loše sezone, nelikvidnosti određenog kupca ili cijelog sustava do velikog jaza između plaćanja prema dobavljačima i naplate svojih potraživanja. Neovisno o razlogu podizanja takvog kredita, dokumentacija koja se dostavlja banci uvijek je identična.

Iz dokumentacije banka procjenjuje bonitet podnositelja zahtjeva, ali i budući razvoj koji se iščitava iz djelatnosti kojom se bavi, potpisanih predugovora ili ugovora s kupcima te osiguranja koje klijent nudi. Pritom vrijedi samo jedno pravilo – što su bonitet i razvojni plan bolji, to su instrumenti osiguranja i kamatna stopa niži.

U PBZ-u priznaju da iznimno pažljivo analiziraju odnos korisnika kredita i njegovih kupaca i dobavljača, potražnju za proizvodima kao i sve rizike, i tek na temelju obavljenih analiza odlučuju hoće li i u kojem volumenu financirati određenog klijenta i njegovu poslovnu aktivnost. Ako rizik naplate kredita već postoji, analizira se mogućnost naplate i poslovanje poduzetnika, pa ako su rizici prihvatljivi, odnosno poslovanje poduzetnika održivo, banka restrukturira svoje potraživanje prema rokovima koji omogućuju nastavak poslovanja klijenta i naplatu potraživanja. Rokovi se kod restrukturiranih kredita usklađuju prema stvarnim mogućnostima povrata i ovise o individualnim slučajevima.

U Erste banci primjećuju blagi porast zahtjeva za kratkoročnim premošćivanjem likvidnosti, no ne spominju detalje o uvjetima kredita i šansama poduzetnika da ih dobiju. Kažu da kredite za likvidnost poduzeća mogu iskoristiti za isplatu plaća radnicima ili plaćanje dobavljača i obično se odobrivaju na rok do 90 dana, dok se krediti za obrtna sredstva odobrivaju na rok do godine dana.

U OTP banci također bilježe veću potražnju za kratkoročnim kreditima, posebno za revolvingom i kreditima putem minusa prema poslovnom računu, jer klijenti žele biti sigurni da su im sredstva raspoloživa prema potrebi, što nosi i višu kamatu. Ponajprije se gleda cash flow, no krediti bez hipoteke postaju izuzetak. U poslovnom bankarstvu često je riječ o široj suradnji gdje hipoteka pokriva više plasmana, a slično je i u sektoru malih i srednjih poduzeća.

Početkom srpnja vidjet će se tko se i uz kakve uvjete uspio refinancirati, tko se uspio izboriti za reprogram ili barem poček otplate. No zlokoobno zvuče upozorenja analitičara da smo na početku duljeg trenda rasta kamata, što će posebno utjecati na investicijske kredite i investicijski ciklus koji će očito izostati, a bez njega nema razvoja zemlje. Uostalom, čak i da se većina poduzeća uspije refinancirati, logično je pitanje: koja to proizvodnja i koji biznis mogu biti isplativi uz kamate veće od 10 posto?