Društveno odgovorno poslovanje ili, skraćeno, korporativna odgovornost, oblik je korporativne samoregulacije integrirane u poslovni model. To je službena definicija, a u prijevodu to znači da tvrtke ulažu određeni dio svojih prihoda ili resursa u zajednicu u kojoj posluju. Osim što je riječ o moralnoj obvezni, takav je angažman dobar i za izgradnju ugleda tvrtke, kao i kod svake teme u posljednje vrijeme, prvo pitanje na svačijem umu je kako se globalna kriza očituje na tom području. Šefovi korporativnih komunikacija u nizu stranih kompanija koje posluju u Hrvatskoj otklanjaju mogućnost smanjivanja ulaganja u taj vid poslovanja. U Zagrebačkoj banci kazuju da je ‘vrijeme financijske krize svakako utjecalo na veću štednju gospodarskih subjekata’, ali nastavljaju i kako će ‘Zagrebačka banka i dalje razvijati aktivnosti DOP-a’. Identično razmišljaju i u HT-u, odnosno Microsoftu Hrvatska. I jedni i drugi uvjeravaju da globalna kriza neće utjecati na daljnji razvoj korporativne društvene odgovornosti ‘jer je riječ o principu poslovanja koji se odnosi na sve segmente kompanije’, objašnjava Erika Kašpar, izvršna direktorka za Korporative komunikacije i odnose s investitorima T-HT-a.
Kad je riječ o Hrvatskoj, razumljivo je da podružnice velikih kompanija većinom ulažu u lokalne projekte i hrvatsko društvo. Marina Dijaković, direktorka za Korporativni identitet i komuniciranje, kaže da Zagrebačka banka naglasak stavlja na moralni i etički aspekt, vidljiv u rješavanju problema lokalne zajednice. Banka je još 1995. godine prva u svom sektoru u Hrvatskoj uvela ekološke klauzule u ugovorima o dugoročnim investicijskim kreditima, ali sudjeluje i izravno u realizaciji ekoloških projekata.
Programi kojima se ponose u Microsoftu uključuju Imagine Cup studentsko natjecanje, ‘zamišljeno kako bi otvorilo društvene i ekonomske prilike kroz programe i proizvode koji pridonose transformaciji obrazovanja, podržalo unapređenje inovativnosti na lokalnoj razini te pota-
U fokusu tvrtke je uglavnom sponzoriranje kulturnih, sportskih, humanitarnih i znanstvenih projekata, a posebno se ističe Net u školi. Imamo niz inicijativa kao što su DreamSpark, BizSpark ili Partners in Learning, koje osiguravaju tehnološku edukaciju profesora, nastavnika i studenata. Kompanija se nastoji udaljiti od pukog financiranja projekata, nastojeći ponuditi svoje resurse, znanje, vještine i vrijeme te tako pomoći društveni razvoj. Naša kompanija je izvrstan primjer koncepta pomaganja udrugama, a ne individualnih inicijativa, čime se postiže dugoročniji učinak.
Koncept društveno odgovornog poslovanja razvio se iz promišljanja o poslovnim etičkim normama, prije svega, pomiriti često oprečne interese kapitala s potrebama zajednice. Svoj uzlet prema statusu koji ima danas, sastavnog dijela poslovne filozofije svake ozbiljnije kompanije, počinje tijekom 80-ih i 90-ih godina prošlog stoljeća. Naravno, nije dugo trebalo da se razviju različiti pristupi, tako da je moguće uopće razlikovati anglosaksonske i kontinentalne koncept DOP-a. U kratkim crtama, moguće je odlučiti se za financijsku pomoć lokalnoj zajednici u kojoj se posluje ili odlučiti se za dugoročniji pristup putem obrazovanja i tehničke pomoći siromašnim područjima. Jedan je liječenje simptoma, drugi je pokušaj izbjegavanja pojave simptoma.
