Osječki Novocommerce uvjerljivo najjači u Hrvatskoj

Na tržištu poljoprivredne mehanizacije Osječane slijede Labinprogres TPS, koji proizvodi male strojeve, i SDF, koji većinu kombajna izvozi. Zato bi im najopasniji konkurent mogao biti austrijski Eibl&Wondrak.

Zahvaljujući i do 40-postotnom državnom povratu kapitalnih ulaganja poljoprivrednicima i pristupnim fondovima Europske unije tržište poljoprivredne mehanizacije u posljednjih nekoliko godina zabilježilo rast. Vrijednost mu je 900 milijuna kuna.

Ipak, za tržište poljoprivredne mehanizacije vrlo je teško reći tko je komu konkurent jer svaki veliki igrač ima nešto specifično. Konkurencija je veća među velikim poljoprivrednim strojevima (traktorima i kombajnima), gdje se vrti velik novac, više od pola tržišne vrijednosti poljoprivredne mehanizacije (500 milijuna kuna).

Najjači igrač u Hrvatskoj osječki je Novocommerce, koji sa svojih 163,8 milijuna kuna prihoda drži, kaže direktor Ivo Brzica, 25 posto traktorskog i 40 posto kombajinskog tržišta. Ta tvrtka zastupa programe Johna Deerea, Kuhna, Lemkena, Sulkyja, Tehnostroja i Bosch Diesel Servisa. Osim tih velikih strojeva na raspolaganju kupcima je i ostala mehanizacija.

• Programi koje zastupamo najjači su i najkvalitetniji u svijetu, s najvećim tržišnim udjelom i dugogodišnjom zastupljenošću u Hrvatskoj.

• Imamo i najjaču servisnu mrežu u zemlji od 16 servisera s 10 mobilnih radionica – kaže Brzica i dodaje da planira osvajati i inozemna tržišta. Brzica kaže da neprestano ulažu u edukaciju zaposlenika organizirajući treninge tvrtke John Deere, posebno u Hrvatskoj.

Drugi po prihodima (80 milijuna kuna), labinski proizvođač TPS Labinprogres, čiji je direktor Dorian Knapić, ne može Novocomercu konkurirati u velikoj mehanizaciji, no zato se preusmjerio na malu. Primjera radi, i ta tvrtka proizvodi traktore, ali pogodne za rad u voćarstvu i vinogradarstvu. Ukupni prihodi rastu joj 10-ak posto na godinu.

U godinama koje slijede među takvim se proizvođačima očekuje, ako ništa drugo, bar manji pad prihoda nego u tvrtkama koje proizvode veliku mehanizaciju. Razlog su upravo kapitalna ulaganja, uglavnom vezana uz velike poljoprivredne strojeve, za koje se vjeruje da će biti drastično smanjena nakon što Kosorićina Vlada rebaansira proračun.

Zato Labinprogres TPS nije najvažniji konkurent Novocomercu, nego je, potencijalno, talijanski Same Deutz-Fahr (SDF), koji se ubraja u svjetski vrh proizvođača poljoprivrednih strojeva. Prije četiri je godine preuzeo županijsku tvornicu iz sastava Đure Đakovića. Međutim, Brzica može za sada mirno spavati, jer su Talijani usmjereni na izvoz nego na hrvatski teren s obzirom na to da će od predviđenih 280 proizvedenih kombajna ove godine samo desetak ostati u Hrvatskoj. Ostatak ide na tržišta EU, ali i Rusije te nešto drugih istočnoeuropskih zemalja.

Na čelu tvrtke je Wolfgang Schwitzke. Da je riječ o poduzeću s velikim potencijalom, pokazuju i brojke prihoda – godišnji joj je veći od 70 milijuna kuna, a u godini preuzimanja Đure Đakovića porastao je gotovo triput.

Tako bi, zapravo, zahvaljujući izvoznoj ofenzivi SDF-a najopasniji konkurent Brzici mogao biti austrijska trgovina poljoprivredne opreme Eibl&Wondrak, koja ima poslovnicu u Đakovu. Na čelu joj je Andreas Greibich. Ta je trgovina najstariji prodajni partner CLAAS-ovih strojeva (kombajna i traktora) s godišnjim prihodom u Hrvatskoj od otprilike 50 milijuna kuna.

Tik uz Austrijance jest sesvetska Poljo-nova, na čijem je čelu Vedran Tometić. Prihodi joj su 48 milijuna kuna. Također prodaje kombajane i traktore te ostalu poljoprivrednu mehanizaciju i surađuje s velikim kompanijama poput Deutz Fahra i Kuhna. Tometić tvrdi da sa svojim proizvodima drži 15 posto tržišta, a s obzirom na to da je tvrtku osnovao tek prije tri godine, vjeruje da bi mogao postati još jači.

Konačno, nakon trgovina na red dolazi jedan proizvođač, bjelovarski Hittner u vlasništvu Stjepana Hittnera. Bio je partner nekadašnje tvrtke Tomo Vinković, a danas ostvaruje prihod od otprilike 45 milijuna kuna. Nije konkurencija nikome, pa ni labinskog TPS-u, jer proizvodi šumske i poljoprivredne zglobne traktore, ali i ostalu poljoprivrednu mehanizaciju.

• Budući da su u razvoju obaju traktora sudjelovale stručne osobe iz Hrvatskih šuma, poduzeća koje je i najveći kupac tih strojeva u Hrvatskoj, proizveli smo traktore koji potpuno zadovoljavaju potrebe korisnika, stoga ih nije potrebno uvoziti. Organizirali smo i 24-satni servis, ali najvažnije je da su 20 do 40 posto jeftiniji od sličnih strojeva iz inozemstva – kaže Hittner.

Ta je tvrtka imala peh u svojoj izvoznoj ofenzivi jer je prije godinu dana potpisala ugovor s Ahaman Enterprisesom iz Gane o izvozu četiri tisuće poljoprivrednih traktora i 12 tisuća poljoprivrednih priključaka. Posao od 80-ak milijuna eura napravno je prekinut nakon što je iznenada preminuo ganski ministar financija. Uz to smijenjena je i ganska Vlada, pa upravo Hittnerov čovjek ovih dana pokušava konačno dogovoriti taj posao. Hittnera će na tom putu pratiti i HBOR.

Kao što kaže, njegove su ambicije i veće, pa pregovara i u Maroku, Alžiru i Libiji. – Poseban nam je cilj stalno povećavati udio izvoza. Do sada smo otvorili tržišta Mađarske, Slovenije, Austrije, Češke, BiH, Srbije i Makedonije, a osim na afričkim intenzivno radimo i na otvaranju novih tržišta u EU – kaže Hittner.

Osim tih tvrtki vrlo su blizu po prihodima i pušćinska Agria (41 milijun kuna), koja se bavi zastupstvom, zagrebački Oro International (41 milijun kuna), također zastupnik, kao i splitska Euromakina (40 milijuna kuna). Kad je pak riječ o domaćoj proizvodnji, osim Labinprogresa i Hittnera te SDF-a tu je još i osječka tvrtka MIO, koja proizvodi motokultivatore, crpke, prskalice, mlinove i muljače. Ostvaruje prihod od 50-ak milijuna kuna. Ipak, udio poljoprivredne mehanizacije u tome je otprilike 25 posto.

I druga osječka tvrtka Olt također proizvodi poljoprivrednu mehanizaciju. U svom programu ima plugove, tanjurače, sjetopripreme, sijačice, kultivatore, utovarivače i čelične konstrukcije. Prihodi su joj otprilike 25 milijuna kuna, što znači da je ispred svoga vječitoga gradskog rivala kad je riječ o poljoprivrednoj mehanizaciji iako valja napomenuti da te dvije tvrtke, zapravo, ne konkuriraju previše svojim proizvodima.

Od domaćih tvrtki valjalo bi još izdvojiti i Gramip sa sjedištem u zagrebačkoj Dubravi, koji ostvaruje prihod od 30 milijuna kuna, dakle jači je od Osječana. Proizvodi traktorski poljoprivrednu mehanizaciju, traktorske freze, traktorske freze za ukopavanje kamena i ostalu poljoprivrednu i vrtnu mehanizaciju. Gramipov direktor Josip Žužul kaže da je u posljednjih pet godina prihod udvostručen.

Za tu je tvrtku važno da 70 posto svojih proizvoda izvozi. Iz svega je vidljivo da naše tvrtke u velikoj mehanizaciji ne mogu konkurirati svjetskim proizvođačima koji preko zastupnika kontroliraju 80-ak posto tržišta. Naši sugovornici i u budućem razdoblju očekuju rast proizvodnje, odnosno prodaje poljoprivredne mehanizacije, no pitanje je koliko će se to moći ostvariti s obzirom na pad kreditnog retinga i državnih subvencija poljoprivredi, koje, sigurno je, uskoro neće biti toliko kolike su danas. Zato bi i proizvođači i trgovci poljoprivredne mehanizacije u sljedećem razdoblju mogli osjetiti usporavanje rasta prihoda, možda i pad.