Rejtinške agencije o Sanaderovoj ostavci

Zbog vanjske neravnoteže za održavanje stabilnosti ključni su devizni priljevi (prema odljevi- ma), u čemu veliku ulogu ima mišljenje rejtinških agencija. One pak zasad neće mijenjati svoje ocjene samo zbog premijerove ostavke. Važniji su im ekonomski fundamenti, odnosno sposobnost nove Vlade da odlučno proveđe nužne reforme, tvrde PBZ-ovi analitičari.

U Dun&Bradstreetu (D&B) kažu da je ostavka premijera Sanadera izazvala šok jer je bila neočekivana i nisu objašnjeni njezini razlozi te odluke. D&B takvu situaciju procjenjuje više političkom igrom nego političkom krizom i misli da neće utjecati na promjenu kreditnog rejtina. Nova premijerka samo će naslijediti probleme s kojima se mučio i bivši premijer: usporavanje ekonomije, borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, ulazak u EU. Njezin će najveći izazov biti kormilarenje državom kroz recesiju.

No u D&B-u misle da je hrvatska Vlada izgubila kredibilitet prodajom euroobveznica potkraj svibnja teških 750 milijuna eura po od 99,675 posto nominalnog iznosa i uz nepromjenjivu godišnju kamatu od 6,5 posto. Iako u Vladi misle da su prodane uspješno, postignuta cijena lošija je od one po kojoj su prodane češke, poljske, slovenske i slovačke euroobveznice. Tom prodajom Vlada planira podmiriti dugove i ostatak novca iskoristiti za pokrivanje proračunskog deficit koji će prema njezinoj procjeni biti 5,5 milijardi kuna. No prema procjeni D&B-a deficit će narasti na devet milijardi kuna do kraja godine. Na cijenu euroobveznica utjecale su i negativne ocjene drugih dviju agencija Fitcha i S&P-a, koje su stigle u vrijeme kad je i D&B snizio rejtina Hrvatskoj.

Razlog za D&B-ovo sniženje rejtina, koji uzima u obzir koliko je rizično poslovati s poduzećima u Hrvatskoj, a ne samo koliko je sigurno kupovati državne obveznice (kao što procjenjuju S&P i Moody’s), bilo je, među ostalim, potaknuto brigom zbog velikog vanjskog financiranja u 2009.

Sandra Švaljek kaže da će biti vrlo teško, ako ne i nemoguće, dovoljno se zadužiti bilo na domaćem bilo na stranom tržištu, pa je stoga nužno smanjiti ovogodišnji iznos deficit. Postoje samo tri načina da se to učini: povećanjem poreznih prihoda, smanjenjem rashoda ili privatizacijom. Kao mogućnost ne navodim inače poželjno povećanje efikasnosti u naplati poreza jer ono sigurno ne može dati rezultate do kraja godine. Što se tiče porasta poreznih prihoda podizanjem stope nekih poreza ili uvođenjem novih poreza, taj način smanjenja deficiti djelovao bi pozitivno na ublažavanje fiskalne neravnoteže.

Riskantna rezanja No to bi bilo loše rješenje jer bi dodatno smanjilo konkurentnost, odgodilo prijeko potrebne reforme u funkcionalanu javne uprave, opteretilo poslovanje poduzetnika i nepovoljno utjecalo na životni standard građana – kaže Švaljek.

Smanjenje rashoda u visini od gotovo 10 milijardi kuna, koliko je potrebno da se razina deficit smanji na prihvatljivih pet milijardi planiranih prvih ovogodišnjim rebalansom, čini se vrlo teškom i politički riskantnom zadaćom. No ako su građani bili dovoljno racionalni da svoju potrošnju u prvom tromjesečju smanje deset posto, onda sigurno mogu prihvatiti i ideju državne štednje, bilo da je riječ o štednji na materijalnim troškovima, na kapitalnim izdacima, na univerzalnim programima socijalnih davanja (bezplatni udžbenici) bilo na državnim potporama, pa čak i na plaćama i mirovinama, misli Švaljek.

Godina poput ove može biti prilika za manje zapošljavanje u javnom sektoru, uvođenje sustava nagrađivanja prema učinku i za to da javni sektor prestane podupirati izgradnju međunarodno nekonkurentne gospodarske strukture, potpuno ovisne o državnoj nabavi. Zadržavanje gospodarske ravnoteže snažan je argument za odbijanje zahtjeva za dodatna državna sredstva osim u slučaju posebno računih skupina socijalno ugroženih stanovnika – poručuje.

I većina je ostalih ekonomskih analitičara prično blaga prema premijerki. Gotovo se nitko nije upustio u procjenu ima li Kosor snage.