Skupa ulaznica za zdravstveni biznis

Ako ste u posljednje vrijeme kod privatnika (onog koji posluje bez ugovora s HZZO-om) popravili zube, obavili sistematski pregled, porođaj, pregled magnetskom rezonancijom, operaciju kuka itd., koristili ste se uslugama koje čine samo četiri do pet posto od svih obavljenih u hrvatskom zdravstvu. Prema procjeni predsjednika Hrvatske liječničke komore Hrvoja Miniga za Hrvatsku bi optimalni udio privatnog sektora u javnom, točnije solidarnom, zdravstvenom sustavu bio od pet do sedam posto. Dakle, još ima mjesta za poduzetne liječnike u privatnim vodama iako je zbog zamršenog sustava teško dokučiti koliko se novca doista vrti na tom tržištu.

Međutim, za ulazak u biznis i opstanak u njemu nužna su velika ulaganja, i to ne samo u prostor, opremu, kvalitetan kadar nego i u vlastito znanje jer izgleda za opstanak imaju vlasnici poliklinika koji su već i prije ulaska u biznis stekli ugled kao liječnici. Ipak, sve je više zahtjeva za otvaranje privatnih ordinacija i drugih ustanova. Kako to izgleda u praksi, govore ugledni liječnici koji su iskoračili iz sigurnosti javnih bolnica, natovali goreme kredite na leđa i okušali se kao poduzetnici.

• Tržišni uvjeti nisu zadovoljavajući jer liječnici nisu stimulirani za odlazak u privatni, posebice dok postoji kategorija privatne prakse izvan radnog vremena – tvrdi dr. Gabrić.

Glavna je njegova zamjerka nedostatak privatnoga zdravstvenog osiguranja koje pokriva i složene zahvate i liječenja, a ne samo sistematske pregledne i bolovanja:

• Događa se apsurd: privatnici se bave zdravim ili ne pretjerano bolesnim ljudima, a bolesne vraćamo sustavu. Točnije, sve što je skupo i sva neprofitabilna stanja vraćaju se na teret javnog zdravstva. Naime, osim što nema polica osiguranja za ozbiljnija stanja, ni od HZZO-a ne možemo tražiti pokrivanje troškova u istom iznosu koji za istu uslugu Zavod plaća javnoj bolnici – nastavlja Gabrić, koji krizu primjećuje po promjeni stila plaćanja: lani je, naime, u gotovini bilo plaćeno 80 posto usluga, a ove je godine odnos gotovine i kartičnog plaćanja 50 prema 50.

Osiguravajuća društva uglavnom pokrivaju sistematske pregledne, dijagnostiku i manje zahvate te nadoknađuju bolovanja, kaže.

Naravno, teško je uspoređivati liječnike i njihove usluge jer goleme su razlike u nužnim ulaganjima, ali i cijeni zahvata. Naime, svemu što je govorio Gabrić, prof. dr. Boris Nemec, specijalist ortoped i vlasnik Specijalne bolnice za ortopediju i opću kirurgiju u Matuljima, dodaje i nerealne, astronomske cijene koje drže farmaceutske tvrtke.

U neravnoopravnu smo položaju u odnosu na druge poduzetnike, primjerice i zbog zakonskog ograničenja na području marketinga – tvrdi dr. Zdenko Trampuš, vlasnik privatne stomatološke ustanove Ortoimplant. Pritom misli na članak 4. Pravilnika o načinu oglašavanja doktora stomatologije koji zahtijeva da opravdanost reklamiranja prosudi nadležna institucija.

• Reklamiranju je prvotni cilj edukirati i informirati pacijente o mogućnosti liječenja te o novim tehnikama i tehnologijama, a ne oglašiti samu polikliniku. U postojećem je zakonu niz nelogičnosti, tim više što kod nas ne postoji zdravstvena tribina ili specijalizirani časopis koji bi pacijente laički upozorili na opasnosti od zubnih oboljenja i njihovih posljedica na druge organe. Tržište bi trebalo odlučiti hoće li prihvatiti našu poruku, a ne institucije koje na taj način monopoliziraju komunikaciju s pacijentima i odlučuju koju će informaciju propustiti i koju neće. Uostalom, postavlja se pitanje kako će naše marketinške aktivnosti zakonodavac ograničiti na inozemnim tržištima? Ako je državi u interesu razvijati dentalni turizam na domaćem i stranom tržištu, kako to učiniti bez marketinga? – pita se Trampuš.

• Uvjeran sam da mali stroj za rezanje i bušenje kostiju, koji je u mojoj struci prijeko potreban, mora stajati mnogo manje od 92 tisuće kuna. Na tom se primjeru može odlučno vidjeti koliko je Hrvatskoj nužan razvoj privatnog zdravstva. Sada izračunajte koliko ima javnih bolnica i ortopedija, to pomnožite s najmanje dva nužna borera pa ćete vidjeti da nema države koja to može pratiti, nego, eto, samo kad govorimo o razvoju ortopedije – upozorava Nemec dodajući da privatnici još imaju i veliki problem kvalitetne liječnike privući u svoje ustanove.

Problem je daljnje obrazovanje i usavršavanje (malo je privatnika koji mogu ili su spremni financirati odlazak na kongrese, pa i poput Nemeca i Gabrića plaćati specijalizacije) te nedostatak osiguranja koje bi pokrivalo tužbe u slučaju sumnje na liječničku pogrešku.

Poliklinika ‘Dr. Nemec’ u Matuljima radi već šest godina. U četiri godine trebala bi isplatiti kredit podignut za otvaranje i opremanje ustanove. Od početka rada bolnica je svake godine bilježila od 20 do 30 posto više pacijenata nego godinu prije, ali ove se godine kriza očituje stagnacijom, odnosno istim brojem pacijenata kao i protekle godine. Točnije, lanjski prihod bio je 2,5 milijuna eura, što je u odnosu na 2007. rast od 19,5 posto, dakle 10 je posto manji nego prijašnjih godina.

Svjetlost: – Liječnike se ne potiče da odu u privatne, posebice dok postoji kategorija privatne prakse izvan radnog vremena.

Eva Jendriš Škrljak, Poliklinika Sunce: – Za jesen najavljujemo tri nova projekta koji se odnose na aktualne probleme današnjice – debljino, seksualnu disfunkciju te inovativni trudnički tečaj.

Boris Nemec, Specijalna bolnica za ortopediju i opću kirurgiju u Matuljima: – Farmaceutske tvrtke drže astronomske cijene. ‘Borer’ za rezanje i bušenje kostiju morao bi stajati mnogo manje od 92 tisuće kuna.

Sanja Bastić Ban, Moderna dijagnostika: – Glavnina onog što naplatimo odlazi na testove. Na svakom testu zaradimo 20 do 30 posto bruto. Međutim, vrijeme DNK analize tek dolazi.

Poliklinika Moderna dijagnostika pak raditi je počela 1996. kao privatna ordinacija za medicinsku citologiju, a od 2004. specijalizirala se kao ustanova za DNK analizu. Vlasnica dr. Sanja Bastić Ban uvjerenja je da je tržišna utakmica u zdravstvu ograničena nelojalnom konkurencijom kolega u državnom i privatnom sektoru.

• Mi koji živimo isključivo od vlastite zarade nismo u ravnopravnom položaju s kolegama koji preuzimaju dio privatnog tržišta, a osigurani su primanjima iz državne blagajne. Teško se bilo komu snaći na tržištu privatnih usluga jer cijena ne jamči kvalitetu. I ondje se mnogo štedi na kvalitetnim dijagnostičkim testovima, a nekvalitetni se prodaju kao skupi i pouzdani. Liječničke ordinacije koje nisu za to ovlaštena orijentacijske testove podvijaju kao prave dijagnostičke i tako ih naplaćuju. Upravo zato i dalje opstaje Papa-test, jeftina i zastarjela metoda, iako postoje mnogo pouzdaniji testovi za rak grlića maternice. Isplativost poduzetništva ovisi ponajprije o struci, pa onomu koji želi brzu zaradu ne bih savjetovala DNK-dijagnostiku zbog velikih troškova poslovanja, pri čemu mislim na potrošni materijal. Glavnina onog što naplatimo odlazi na testove, a od svakog testa naša je zarada od 20 do 30 posto bruto. Međutim, vrijeme DNK-analize tek dolazi. Mi smo lani s njom napokon došli do pozitivne nule, nakon što već pet godina provodimo analizu. Iako je kriza, sve se više traži DNK-testiranje – kaže dr. Bastić Ban, čija je poliklinika, prostor i oprema stajala pola milijuna eura. To bi se opterećenje trebalo otplatiti za 12 godina. Lani je dr. Bastić Ban zabilježila prihod od 235 tisuća eura, što je 67,7 posto povećanje u odnosu na prijašnju godinu. To tumači većom upućenosti pacijenata u mogućnosti DNK-testova.

Dr. Zdenko Trampuš, vlasnik privatne zdravstvene ustanove Ortoimplant iz Zagreba, pak u svoju ustanovu ulaže od osnutka 1993., a povrat uloženog očekuje za 10 godina. Najveći problem vidi u ograničenim marketinškim mogućnostima, a prednosti, kao i ostali sugovornici, u velikom potencijalu u razvoju medicinskog menadžmenta i medicinskog turizma. Međutim, zarada od medicinskog turizma, osim pojedinačnih slučajeva koji do nas dolaze slučajno ili samo na osnovi referencija o radu vani izloženih na internetu, slažu se svi, bez sustavnog djelovanja samo je iluzija. Indija je svoj medicinski turizam razvila i uz pomoć države, koja je u taj sektor uložila milijune eura. Privatni sektor svojom spremnošću da ulaže u razvoj tehnologija i tehnika svakako može rasteretiti državni proračun i javno zdravstvo, koje financira 1,3 milijuna zaposlenih, a koristi svih 4,5 milijuna stanovnika. Međutim, privatno zdravstvo djeluje prema tržišnim načelima, što znači da mnoge grane medicine njime nikad ili vrlo teško mogu biti obuhvaćene.

Ivan Gabrilo, predsjednik Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu, kaže: – Rentabilne su kliničke medicinske discipline, interna, ginekologija, oftalmologija, neurologija, medicinska biokemija, mikrobiologija i psihijatrija. Međutim, tržište ne prihvaća prošječne usluge, nego samo usko specijalizirane u kombinaciji s vrhunskom dijagnostikom. Da bi usluge na tržištu našle kupca, taj specijalist mora uslugu kombinirati s odgovarajućom dijagnostikom. Prema mojim saznanjima mnogim je privatnicima od 30 do 50 posto pao prihod zbog pada standarda, a oni ipak ni sada ne smiju zaostajati u razvoju.

O profitu je zasad teško govoriti jer većina je privatnika do grla u kreditima. Neki, poput dr. Nemeca, koji je svoju polikliniku registrirao kao ustanovu, sav zarađeni novac mora ulagati u razvoj ili pak povećati plaće. Međutim, ni kad isplati zaduženja, novac neće moći podizati, nego će ga morati reinvestirati. Dr. Gabrilo taj je problem riješio osnovavši trgovačko društvo koje upravlja ustanovom. Rješenje problema koje bi jednako bilo svrsishodno pacijentima i liječnicima razvoj je osiguravajućih društava, odnosno stvaranje dovoljno jakih osiguravatelja koji bi mogli preuzeti rizike osiguranja skupih operacija. Na tom tržištu najdalje je otišlo Sunce osiguranjem u sklopu kojeg posluje devet poliklinika Sunce koje nude više od 500 različitih medicinskih usluga. Premija Sunce dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, lidera na hrvatskom tržištu, u 2008. je bila 125,7 milijuna kuna, 40 posto više no godinu prije, a osigurana je bila 71 tisuća korisnika. Sunce je u startu pred sebe postavilo visoke standarde u pružanju medicinskih usluga, što ga obvezuje da kontinuirano ulaže u medicinsku opremu, poput primjerice uređaja za kompjutorsku tomografiju, 64-slojnog MSCT Somatom Definitiona koji određivanjem kalcijskog scorea može odrediti 10-godišnji rizik od kardiovaskularnih bolesti i stupanj ateroskleroze.

• Za jesen najavljujemo tri nova projekta u Poliklinici Sunce, čija je realizacija pri samom kraju, a tiču se aktualnih problema današnjice – debljine i kako je zajedno pobijediti uz plan i program zdravog mršavljenja uz liječnički nadzor, potom problema seksualne disfunkcije uz kompletnu dijagnostiku i definiranje terapije te inovativniji trudnički tečaj koji obuhvaća ciklus predavanja o trudnoći i porodu, prehrani u trudnoći, vježbanje u trudnoći pod nadzorom naših fizioterapeuta, pripremu za porod, te njegu i prehranu novorođenčeta. Nakon etabliranja Sunca kao vodećeg društva u segmentu dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, u pripremi su novi zdravstveni projekti kojima će Sunce i Poliklinike Sunce zaokružiti svoju ponudu i definitivno se profilirati kao predvodnik svjetskih trendova u području zdravstvenih usluga u regiji – kaže Eva Jendriš Škrljak, ravnateljica Poliklinike Sunce Trnje. Zdravstvena zaštita izrazito je skupa i dinamična, a da bi mogla pratiti potrebe korisnika, koje se stalno povećavaju, Hrvatska mora što prije pronaći način za rasterećenje javnog zdravstva bar od nekih troškova. Ne treba zaboraviti da je MMF 2001. obvezao Hrvatsku da uklopi proračun HZZO-a u državni proračun da bi se povećala kontrola potrošnje, pa nije izgledno da će u recesijskim vremenima Ministarstvo zdravstva moći pratiti nevjerojatan broj novih otkrića u tehnologiji.