TOSHIBA Leading Innovation >>>

Većina od 50 brzorastućih tvrtki nema stabilne temelje. Građevinarstvo je dominiralo lani, ali sigurno neće ponoviti taj rezultat. Rijetki su ostvarili velik organski rast. Među iznimkama su Geofoto, Đuro Đaković Specijalna vozila te dvije Agrokorove tvrtke – Belje i PIK Vinkovci.

Iako bismo na prvi pogled pomislili da je riječ o tvrtkama koje se s pravom mogu nazvati gazelama zbog vrtoglavog rasta prihoda, među top 50 brzorastućih tvrtki iz 2008. krije se mnogo papirnatih gazela. Organski rast u većini su slučajeva zamijenile razne knjigovodstvene promjene, prebacivanje poslovanja na nove tvrtke, pokretanje tvrtki potkraj godine, otpis obveza, preuzimanja itd.

Iz analize 50 tvrtki s najvećim rastom prihoda prema Fininim podacima iz ‘1000 najvećih hrvatskih tvrtki’ može se zaključiti da je građevinarstvo u 2008. još imalo glavnu riječ u rastu prihoda. Naime, među 50 tvrtki koje su iz ovih ili onih razloga najbrže rasle 16 je građevinskih, a ako se u obzir uzmu i tvrtke povezane s građevinarstvom (promet nekretninama, metala, djelatnost i rudarstvo), njihov se broj penje na 25. Najveći rast prihoda u 2008., od čak 835 posto, zabilježio je S Immorent Leasing, tvrtka u sastavu Erste grupe.

Razlog velikog rasta jest struktura klijenata i ciljano tržište. Naime, u fokusu su nam, prije svega, veliki projekti i veliki korporativni klijenti – kaže član Uprave Željko Topić dodajući da je rekordan rezultat ostvaren bez zastupljenosti u jednom od važnih segmenata na tržištu nekretnina, projektima stambene namjene.

Ipak, bilančni rast prihoda S Immorent Leasinga posljedica je računovodstvenog tretmana financijskog leasinga, koji još prevladava u portfelju. Potkraj 2007. S Immorent Leasing dogovorio je financiranje Centra Zamet u Rijeci vrijednog 152 milijuna kuna kao javno-privatno partnerstvo, a važni su projekti gradnja sportske dvorane u Varaždinu i logističkog parka Jastrebarsko za iznajmljivanje. Na drugom je mjestu Fertus iz Dalja u vlasništvu osječkog Žita, koji je zabilježio rast prihoda od 796 posto zbog svojevrsnog internog eksperimenta. Naime, tu je tvrtku Žito prvotno osnovalo za ratarsku kooperaciju i poslovanje na područjima pod posebnom državnom skrbi, no zatim je odlučilo pokušati voditi sve trgovačke poslove preko nje. Lani se, očito, više trgovalo pšenicom.

Svaki zaposlenik u 50 brzorastućih tvrtki svojoj je kompaniji na godišnjoj razini donio oko dva milijuna kuna, odnosno oko 840 tisuća kuna više nego prosječan radnik iz 1000 najvećih hrvatskih tvrtki.

Iako taj podatak zvuči prilično impresivno, pogleda li se struktura zaposlenosti, odnosno koliko brzorastuće tvrtke zapošljavaju ljudi, mijenja se perspektiva na podatak o prihodu po zaposlenom. Naime, čak 16 tvrtki ima manje od 10 djelatnika, s tim da šest među njima nema ni jednog, a dvije tek po jednog zaposlenog.

Također, dublja analiza pokazuje da stope rasta od 1.000, 300 ili 200 posto treba ipak uzeti s rezervom. Uvijek je pitanje s koje je osnovice postignut rast. Među 50 promaštranih tvrtki, 15 ima prilično nisku osnovicu budući da su osnovane 2006. ili 2007. godine, a osam ih je u 2007. godini ostvarilo pad ili neznatan rast.

Dakle, samo 27 tvrtki može se pohvaliti da je dvije godine zaredom ostvarilo dvoznamenkasti rast.

Stoga, uz godišnju stopu rasta prihoda, dobro je promatrati i apsolutni prirast prihoda. Prvak je u tome, među 50 brzorastućih, Eni Croatia, koja je povećala prihode za 1,3 milijarde kuna, slijedi je Inagip s milijardom kuna povećanja, Belje sa 722 milijuna kuna, Lanište s prirastom od 530 milijuna kuna, dok je na petom mjestu S Immorent Leasing, koji je u 2008. godini imao oko 487 milijuna kuna više prihoda nego godinu dana ranije.

Rast od 729 posto koji je zagrebačku građevinsku tvrtku Bramgrad lansirao na treće mjesto, kaže njezin direktor Branko Mihaljević, samo je na papiru.

• Usklađivali smo se sa zakonom, odnosno odredbama Pravilnika o licenciranju. Zbog toga smo izvođenje prebacili na jednu tvrtku. Rezultati su uglavnom vezani uz stanogradnju, no ove godine zbog recesije ne očekujemo toliki rast – kaže Mihaljević.

Četvrti najveći rast, od 719 posto, zabilježio je Impuls-leasing, dio švicarskog koncerna Impuls-leasing International AG-a, osnovan potkraj 2006. S obzirom na to da je počeo raditi u listopadu 2007., nije čudno što je s 280 milijuna kuna prihoda u 2008. ostvario takav rast. Malo je neobičnije što u 2009. usprkos generalno lošoj ekonomskoj situaciji očekuje isti rast prihoda kao 2008.

Prvih pet gazela zatvara Čazmatrans-nova s također provizornim razlogom velikog rasta prihoda. Naime, u Čazmatransu je nakon niza godina završen stečajni postupak, a poslovanje je preneseno na Čazmatrans-novu, koja je i kupila posrnu tvrtku. U 2009. rast prihoda bit će višestruko manji jer se očekuje prihod od 202 milijuna u odnosu na 197 milijuna kuna u 2008.

U većini slučajeva velik rast prihoda građevinskih tvrtki potaknut je time što je riječ o tvrtkama osnovanima za potrebe jednoga građevinskog projekta, primjerice stambenog naselja. U pravilu su osnovane 2006., zgrade ili druge projekte realizirale su 2007., a stanove prodale 2008. Odatle objašnjenje za streloviti rast prihoda Elusara (gradio je stambeno-poslovni objekt na Zagrebačkoj aveniji), Sigma centra (više projekata na Selskoj cesti), Nivonekretina i Orion grupe iz Vukovara, koja gradi više stotina stanova na zagrebačkom Laništu, a koju se u medijima vlasnički povezivalo s Nikicom Jelavićem, Petrom Pripuzom, Blažom Petrovićem i Miroslavom Kutlom.

Slične razloge naveli su i u Eurostructoru, vlasniku Avenue Mall.

• Rast prihoda rezultat je cijele prve godine od otvorenja Avenue Malla jer je taj centar 2007. radio samo trećinu godine. Prihod je 2008. u odnosu na isto razdoblje 2007. porastao 12 posto – rekla je Tihomila Makovšek, marketinška direktorica, dodavši da je 2008. prema svim pokazateljima bila rekordna i da zbog ekonomske krize očekuju da će im i ove godine prihod pasti od pet do 10 posto.

U slučaju Laništa d.o.o., tvrtke kćeri u vlasništvu Ingre osnovane za projekt Arene Zagreb, rast prihoda od 363 posto, objasnili su nam u Ingri, rezultat je primjene međunarodnih računovodstvenih standarda.

• S obzirom da je projekt Arene realiziran tijekom 2008., primjena navedenih standarda znatno je povećala prihode – kažu u Ingri.

U nekim je pak građevinskim tvrtkama došlo do restrukturiranja i spajanja, što je uvelike utjecalo na rast prihoda.

Zagreb-Montaža pripojila je tako ZM Inženjering u siječnju 2008., pa je realni rast prihoda bio znatno manji od 75 posto, koliko je navedeno u izvješću. Akvizicija Betonmixa utjecala je i na rast prihoda Nexe betona, ali manje. Većinom je on proizašao iz novih poslova.

Glavni su razlog velikog rasta prihoda veće akvizicije.

našao se zbog toga što je, navodno, u godinu dana dobio poslove vezane uz državne projekte vrijedne više od 20 milijuna kuna. U prošloj je godini ostvario rast prihoda od 132 posto.

Gledajući sektorski, nakon građevinarstva među 50 najbrže rastućih tvrtki najzastupljenije su one iz trgovine i financijske industrije. Osim nekoliko leasing društava na listi su i faktorinska društva kojima rast nelikvidnosti i sve manja dostupnost kredita odgovara, pa bi iduće godine mogle imati još više stope rasta. Na sve većoj popularnosti faktoringa u 2008. profitirao je Erste factoring s 249 posto rasta prihoda i Prvi faktor, koji je počeo prihode 81 posto.

Razloge velikog rasta treba tražiti i u reorganizaciji poslovanja i prebacivanju dijela ili cijelog poslovanja jedne tvrtke na drugu. Tako su, primjerice, na Columbus prebačeni uvozno-izvozni poslovi i dio zaposlenika iz Opeke, a u slučaju Lesnine dvije su se tvrtke spojile u jednu – Lesninu H – zbog poreznih olakšica. Realni rast, objasnio je direktor Lesnine H Rajko Magdalenc, bio je 16 posto.

U ukupnim prihodima Brodogradilišta ‘Viktor Lenac’ za 2008. od 421 milijuna kuna uključeno je pak 77 milijuna kuna prihoda od otpisa obveza koji se odnose na otpis 90 posto priznatih tražbina u stečajnom postupku. Bez toga prihod bi bio 344 milijuna kuna i 57 posto je veći od onog iz 2007. Na taj porast najviše su utjecali prihodi od preinake brodova, remonta te projekti preinake i gradnje platformi.

Nekim tvrtkama na ruku je išao rast cijena sirovina. Trgovačka tvrtka Eos Z u vlasništvu Marinke Zadre, putem koje je u partnerstvu s tvrtkom Robić 2000. preuzeo Tvrnoricu šećera Viroviticu u stečaju, povećala je ukupne prihode 104 posto. Prema riječima njezina direktora Boris Simunovića, rastu je najviše pridonio porast cijena na svjetskom tržištu robe s kojom su radili, a uglavnom je riječ o sirovinama, odnosno stočnoj hrani. Manjim dijelom na rast prihoda utjecali su i novi projekti, koje nije želio otkriti.

Najčešće je bilo pronaći tvrtke koje su velik rast prihoda ostvarile na ‘normalan’ način, a još teže one koje godinama bilježe veći rast. Jedna od takvih jest zagrebački Geofoto (u 2007. rastao je 30-ak posto). Kako je objasnio vlasnik i direktor Geofota Zvonko Biljecki, glavni je razlog velikog rasta u 2008. orijentacija na izvoz i znatno povećanje obujma poslovanja u Hrvatskoj, a manje posljedica akvizicije Geodetskog zavoda Slovenije i norveške Precapture. Za razliku od većine tvrtki s kojima smo kontaktirali i koje najavljuju znatan pad prihoda u ovoj godini, u Geofoto planiraju nastavak rasta.

Ovogodišnji šestomjesečni rezultati pokazuju i omogućavaju predvidjeti rast između 30 i 40 posto. Poseban je razlog za to dobivanje većih projekata u Bugarskoj, Saudijskoj Arabiji, Ekvadoru i Crnoj Gori te šestogodišnjeg projekta za Hrvatske ceste (250 milijuna kuna). Planirani su prihodi za 2009. otprilike 200 milijuna kuna samo od usluga uz 30-ak milijuna kuna dobiti – rekao je Biljecki.

Organski rast prihoda od 83 posto uspjela su ostvariti i Duro Đaković Specijalna vozila na temelju intenziviranja proizvodnje teretnih vagona. Tvrtka je isporučila 400 vagona, od čega 60 za HŽ Cargo, a ostatak za njemačke i francuske naručitelje. Zahvaljujući petogodišnjem ugovoru o proizvodnji oklopnog borbenog vozila za MORH i dalje se očekuje znatniji rast prihoda (na 330 milijuna kuna). Alternativni telemunikacijski operator Metronet zabilježio je rast prihoda od 89 posto zahvaljujući ponovno orijentaciji isključivo na poslovne korisnike i mjerama štednje koje uvela nova uprava na čelu sa Željkom Lukačem.

Proizvodne tvrtke nisu se baš iskazale. Od njih nekoliko dvije su iz Koncerna Agrokor; obje su, kako stoji u njihovim izvještajima, zabilježile organski rast prihoda. Belje je tako povećalo ukupni prihod 86,7 posto, a najveći se dio odnosi na prihode od prodaje u zemlji (ponajprije putem Konzumove mreže), koji bilježe rast od 102 posto. PIK Vinkovci zabilježili su rast prihoda zbog većeg obujma proizvodnje i povećanja svih proizvodnih kapaciteta. Posebno velik rast ostvaren je u širenju ratarske kooperacije i znatnom povećanju prijima žitarica i uljara u silos. Za razliku od Belja, kojem je dobit pala 72 posto, PIK Vinkovci ostvarili su i rast dobiti od 320 posto.

Naravno, za dio tvrtki razlog rasta prihoda ostao je nepoznat jer nisu željeli komentirati rezultate, a za neke je bilo teško utvrditi ima li ih uopće. Tvrtke poput Atela Hrvatske, Jadran jahti, Dinarika itd. ili ne postoje u telefonskom imeniku, na adresi na koju su prijavljene ili se stalno uključuje telefaks. Zaposlenici nekih tvrtki bili su i vrlo neugodno iznenađeni pozivom. U Kusturi, koja se bavi PET ambalažom, svrstanoj pod trgovinu (veleprodaju), samo su rekli da smatraju nepražnjenim javno objavljivanje financijskih izvještaja, stoga smo ostali uskraćeni za odgovor na pitanje kako je tvrtka sa samo četiri zaposlene ostvarila prihod od 97 milijuna kuna. Ni iz Ine nije stigao odgovor na temelju čega je INAGIP-u i ENI Croatia, osnovanima s talijanskim ENI-jem, prihod znatno porastao.

Iako ima i ambicioznih tvrtki koje i u 2009. najavljaju pristojan rast prihoda, recesija koja trese hrvatsko gospodarstvo neizbježno će ostaviti traga. Prvo, brojke koje označavaju rast prihoda mogle bi biti osjetno manje, čast iznimkama, i drugo, građevinarstvo više zasigurno neće doznati.