Prius je zadržao neke karakteristične linije, ali je sve upakirano u znatno privlačniju ambalažu. Japanski hibrid tako danas može biti zanimljiv i zbog svoje linije, a ne samo zbog ekoloških pobuda.
No, ‘zeleni argument’ i dalje je prvi razlog kupnje Toyotina modela. S novim Priusom gotovo je u cijelosti obnovljen hibridni pogon. Želimo li biti matematički točni, valja napomenuti da je 90 posto elemenata posve novo u odnosu na prethodnika. Novi je i benzinski motor koji je još prijeklo potreban. Umjesto dosad slabašnog 1,5-litarskog agregata, u novi je model ugrađena jača 1,8-litarska verzija koja razvija 100 konja.
Pridodamo li tome i električni pogon, snaga je novog Priusa 134 konja. S električnim pogonom može se prijeći puna dva kilometra pri brzini do 50 km/h. Nakon toga pali se i benzinski motor. Prius je ostao vjeran CVT kontinuiranom automatskom mjenjaču koji se, prema Toyoti, pokazao kao najbolje rješenje. Uz to koeficijent otpora zraka smanjio se sa Cx0,26 na 0,25, što izgleda zanemarivo, ali prevedeno u uštedu goriva nije zanemarivo. Iako kod Priusa performanse svakako nisu presudni činitelj, napomenut ćemo da do stotke automobilu treba 10,4 sekundi, a najveća brzina je ograničena na 180 km/h.
Prius će se na hrvatskim prometnicama pojaviti potkraj godine, točne cijene i specifikacije nisu poznati. Nažalost, i dalje ostaje osnovni problem da su u Hrvatskoj hibridni automobili kažnjeni, a ne povlašteni. Zbog baterija na njih se plaćaju dodatni nameti, dok se praktično svugdje u svijetu nastoji poticati vozače na kupnju i uporabu čišćih hibridnih automobila.
