ZŠEM Sve više stranih studenata na ljetnoj školi u Zagrebu

Bez obzira na svjetsku ekonomsku krizu koja umanjuje mogućnost putovanja, sve više stranih studenata dolazi na ljetni semestar ZŠEM-a, što je potvrda kvalitete programa. A mnogo se načina može provesti ljeto, a 55 studenata iz Australije, Francuske, Rusije, Meksika, Ukrajine i SAD-a odlučilo ga je provesti upravo u Hrvatskoj i to ne izležavajući se na nekoj od plaža duž jadranske obale, već pohađajući ljetni semestar na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM) koji je počeo prošlog utorka.

Ljetna škola uobičajena je na sveučilištima diljem svijeta, a jedan od važnijih razloga njezina pokretanja jest bolje i kvalitetnije korištenje resursa, odnosno prostora i nastavnika kojima škole raspolažu, pa je tako i ZŠEM prije tri godine krenuo s takvim programom, a danas je ljetna škola na ZŠEM-u najveća strana škola u Hrvatskoj na čelu s dekanom Đurom Njavorom.

• Želimo svim studentima pružiti mogućnost razmjene iskustava i ideja i to je jedan od glavnih razloga zbog kojih organiziramo ljetne semestre. Smatramo kako je grijeh da prostori budu četiri mjeseca neiskorišteni i zatvoreni, a ovako se mogu dobro iskoristiti resursi. Još jedan od razloga jest i želja da pomognemo svojim studentima koji zahvaljujući ljetnom semestru mogu ubrzati studij ili nadoknaditi neke zastoje, a to je i mogućnost da studenti s partnerskih i drugih sveučilišta iz svijeta provedu ljeto u Hrvatskoj u kombinaciji učenja, zabave i ugodnog druženja – objasnio je Njavo razloge pokretanja ljetnog semestra koji traje šest tjedana, a ukupno će ga pohađati oko 400 stranih i domaćih studenata.

U sklopu tih šest tjedana održat će se dva ciklusa nastave u trajanju od tri tjedna, a studenti će pohađati sedam kolegija u potpunosti prilagođenima i stranim studentima pa se predavanja održavaju na engleskom jeziku. Osim toga, uvid u tematiku pružit će im uz domaće profesore i neki od gostujućih profesora iz SAD-a, Rusije te drugih zemalja. Sedam kolegija otvoreno je i za sve studente iz Hrvatske, neovisno na kojem fakultetu studiraju. Oni koji su ove godine propustili iskorištiti priliku za ljetnu školu mogu se za pohađanje odlučiti potkraj sljedeće akademske godine.

Svi stranci koji dolaze studenti su na dodiplomskom studiju, a kvalitetu predavanja koja obuhvaćaju moderne i interaktivne metode učenja potvrđuje i njihov dolazak u sve većem broju. Naime, prve godine škola je ugostila osam studenata iz Španjolske, prošle godine imala je 46 stranaca iz različitih zemalja, dok je ove godine uočljiv rast interesa od 10 posto u odnosu na prošlu. S obzirom na svjetsku krizu koja se odražava i na mogućnost putovanja, na ZŠEM-u su zadovoljni brojem stranih studenata.

• To pokazuje da Hrvatska ima kvalitetne studijske programe kao i da može biti odlična lokacija za studiranje jer je dobro pozicionirana u Europi i ima tu lijepu kombinaciju Jadrana i srednjeeuropskih gradova. Naše nam iskustvo govori da je percepcija Hrvatske vrlo pozitivna u svijetu i zato studenti i profesori vole dolaziti – ističe dekan ZŠEM-a.

Međunarodna suradnja je od osnutka ZŠEM-a važna komponenta, a rezultat dobrih međunarodnih odnosa su sporazumi o akademskoj suradnji s oko 60 sveučilišta širom svijeta na osnovi kojih se rade razmjene studenata i profesora te se pokreću zajednički programi. Za razliku od prijašnjih godina, ovogodišnji ljetni semestar pohađaju i prvi studenti iz Australije, a razlog tome je nedavno potpisan ugovor o suradnji s njihovim sveučilištem. Jedan od australskih studenata je i Aiden koji smatra da je ovo jedinstvena prilika za učenje, upoznavanje novih kultura kao i razbijanje nekih predusuda.

• Australci su sličnog uvjerenja kao i Amerikanci i vjeruju da je Australija centar svijeta, a ovo je izuzetna prilika da spojimo ugodno s korisnim i promijenimo to mišljenje – naglasio je Aiden.

Promocija ljetne škole počela je u prosincu prošle godine, a studentima je ponuđeno 17 predmeta na izbor. Ovisno o broju prijava, Zagrebačka škola odlučila je pokrenuti neke od tih predmeta, konkretno njih sedam, a to su: Leadership (Judith Bachay), International Management (Maša Magzan), Entrepreneurship (Tina Lee Odinsky Zec), International Finance (Jurica Vukas), International Relations (Josip Glaurdić), E-business (Hrvoje Jerković) i Croatian Studies (Emil Heršak). Svaki kolegij studenti moraju položiti bilo putem ispita, nekih vježbi ili projekata, a na kraju im se dodjeljuju certifikati o položenom kolegiju. U certifikatima je naznačen postotak prolaznosti, a svaki kolegij vrijedi šest ECTS bodova koje poslije priznaju njihova sveučilišta.

Mišljenje dekana ZŠEM-a jest da u svijetu u kojemu je biznis sve više globaliziran i međusobno povezan, treba globalizirati i poslovno obrazovanje.

• Bilo bi idealno kad bi netko tko želi kvalitetno studirati poslovne studije u Zagrebu dobio priliku barem jedan semestar provesti negdje u svijetu. Na taj način lakše može usporediti sebe sa svojim kolegama s kojima će se sutra natjecati na tržištu – ističe Njavro te dodaje da ZŠEM potiče takav način rada pa je i prošle godine sedam posto njihovih studenata provelo semestar ili više na nekom od svjetskih sveučilišta. Sedam posto je mnogo više od hrvatskog prosjeka koji je oko 0,4 posto, kaže Njavro, ali je istodobno i mnogo manje od nekih drugih europskih zemalja, što znači da još postoji velika mogućnost rasta.

Osim toga, ZŠEM već sada ima i više od 10 posto studenata koji dolaze iz Bosne i Hercegovine te studente iz dijaspore, odnosno iz obitelji hrvatskog porijekla, a koji žive u Australiji, Novom Zelandu ili SAD-u. Osim toga, škola posvećuje veliku pozornost i bivšim studentima te pomno prati razvoj njihove karijere, a razne beneficije poput internacionalne suradnje, mogućnosti provođenja teorije u praksi te različita iskustva domaćih i stranih profesora kao i gosti kompanija, omogućili su nekima od njih zapošljavanje u Londonu, Milanu te u vodećim hrvatskim bankama i kompanijama.

Uz to, statistike govore da se 95 posto studenata sa ZŠEM-a zaposli u prvih šest mjeseci nakon diplome, dok 82,36 posto njih ima posao na dan diplomе. Taj je podatak posebno fascinirao Daniela, studenta iz Meksika:

• Posljednji sam semestar u Meksiku i činjenica da možeš dobiti posao nakon šest mjeseci navela me na razmišljanje kako bi bilo bolje ostati ovdje. Naime, u Meksiku se čeka na posao godinu, čak i dvije. Osim toga, posebno me vesele strani predavači, a i smatram velikom prednošću mogućnost usavršavanja engleskog jezika, kao i učenja jednog meni potpuno stranog, hrvatskog jezika – kaže Daniel.

Gdje god završili nakon školovanja, strani studenti koji su u Hrvatskoj proveli barem jedan semestar ostaju trajno vezani uza zemlju kroz poznavanje kulture, mentaliteta i povijesti, a upravo to predstavlja veliko bogatstvo. U svakom slučaju strani studenti koji dolaze učiti u Hrvatsku svojim iskustvima i interakcijom s profesorima indirektno utječu i na podizanje kvalitete nastave za domaće studente.