‘Zauvijek’ je ključna riječ potrošačkih trendova 2009.

‘Zauvijek’ je ključna riječ potrošačkih trendova 2009. Nasuprot onima koji zadovoljstvo traže ‘odmah i sada’ novi naraštaji uz pomoć suvremenih tehnologija, socijalnih mreža, blogova i raznoraznih servisa stvaraju vrijednosti nedefiniranog vijeka trajanja. Kompanije to koriste za sudjelovanje u životu potrošača. Čokolada Tcho nastala je po želji virtualnih potrošača.

Otprije sredinom devedesetih Amie Beth Dickinson bila je na domak ostvarenju svoga životnog sna. Samo ju je koja minuta dijelila od titule Miss Alabame koja bi joj donijela vječnu slavu u toj saveznoj državi. Međutim, prije službenog proglašenja pobjednice žiri je, kao dio folklora, dobio zadatak postaviti mladom djevojčetu mudro pitanje da bi dokazalo kako je ne samo da je lijepo nego i pametno. Gospođa u prvom redu znakovito je pogledala Amie i pitala: ‘Želiš li živjeti zauvijek?’, a ova je pak razvukla široki osmjeh i izvalila: ‘Ne bih voljela živjeti zauvijek jer ne bismo trebali živjeti zauvijek jer da nam je predodređeno da živimo zauvijek, onda bismo i živjeli zauvijek. Ali ne možemo živjeti zauvijek i zato ja ne bih voljela živjeti zauvijek!’

Zahvaljujući tom odgovoru Amie uistinu živi zauvijek, ali na internetskoj stranici Really Stupid Things Famous People Say. Šarmantna anegdota stara 15 godina samo je dokaz da je internet postao odlagalište svakojako korištenih i beskorisnih stvari, a na neki bizaran način i oaza korisnicima koji se boje staviti točku na kraju rečenice i svakoj stvari žele produljiti rok trajanja te im dodati sintagmu ‘to be continued’. Interaktivnost i korisnička uključenost kao poligoni za stvaranje tog vječnog sadržaja postali su glavnim ‘krivcima’ i za stvaranje kovanice ‘foreverism’ (‘zauvijek-kizam’) koju su nedavno analitičari tvrtke trendwatching.com proglasili jednim od ključnih potrošačkih trendova 2009. Doduše, uza silne umjetnike i doktore koji su stremili prema vječnosti bilo bi netočno reći da je taj koncept izmišljotina ili preokupacija suvremenika, ali nove tehnologije na to, svakako, bacaju sasvim drugo svjetlo.

Ekipa iz trendwatching.coma navela je da socijalne mreže, blogovi i raznoražni servisi omogućavaju korisnicima da sudjeluju u stvaranju trajnih i dugotrajnih odnosa ili pak sudjeluju u usavršavanju proizvoda ili usluga. Dakle, nasuprot onima koji zadovoljstvo traže ‘odmah i sada’ oni uz pomoć suvremenih tehnologija stvaraju vrijednosti nedefiniranog vijeka trajanja. Osnovna prednost socijalnih mreža poput Facebooka, MySpacea ili LinkedIna jest izgradnja ili održavanje odnosa.

Primjerice, vrlo je lako steći dojam da otvaranje Facebookova profila omogućava korisnicima da na okupu drže ljude koji su ili prošli kroz njihov život ili bili prijatelji s maturalca, nekadašnje kolege s jednog od fakultetskih kolegija, društvo s posla ili ekipu s kojim su pili bumbuse u ljeto ‘94.

Uz pomoć Zuckerbergove inovacije zamršim odnosima može se udahnuti život samo jednim klikom miša. O popularnosti Facebooka, MySpacea i najnovijeg vrućeg alata Twittera dovoljno govore brojke: 250 milijuna korisnika Facebooka, 130 milijuna MySpacea i 25 milijuna korisnika Twittera. Zanimljivo je što u Americi 75 posto potrošača između 18 i 24 godine ima otvoren profil na nekoj od socijalnih mreža dok to isto ima gotovo 100 posto ‘tweensa’ (između 9 i 13 godina).

Broj potrošača koji su svoje male živote odlučili podijeliti s prijateljima i kolegama koji imaju širokopojasni pristup internetu raste svaki mjesec kao i interes kompanija da se pridruže tom trendu. Kako navode u trendwatching.comu, donedavno se činilo da su rijetke kompanije voljne komunicirati s potrošačima, pa iako im je u poštanske ili elektronske sandučiće stizalo milijune primjedaba, sugestija ili reklamacija, živnule su tek otkako su se potrošači ‘zalazili’ za virtualne tehnologije koje omogućavaju brzu komunikaciju u realnom vremenu. Na Zapadu kompanije su se osim za već klasični Facebook ili Myspace posebno za interesirale za Twitter možda i zato što su komentari ograničeni na 140 znakova.

Uz to što Twitter rabe kao medij za raznoražne PR akcije, vijesti i marketinške kampanje, njihovi ‘followeri’ mogu iskoristiti i specijalne ponude, ali i sudjelovati u stvaranju proizvoda ili usluga.

Dakle, osim što kompanije uz pomoć zaposlenika specijaliziranih za brigu o virtualnom profilu mogu graditi trajne odnose s potrošačima (vjernost ‘dok ih smrt ne rastavi’ nije samo preokupacija zaljubljenih smrtnika), mogu ih iskoristiti za osmišljavanje ponude. Prema istraživanju spomenute tvrtke na kojoj smo pronašli trend ‘foreverisma’ na obzoru se nazire još jedan, koji proizlazi iz korisničkog ili poduzetničkog stremljenja prema vječnom. Riječ je o konceptu ‘zauvijek beta’ koji razvijaju kompanije čija se komunikacija fino zakotrljala toliko da im upravo on pomaže u razvoju novih proizvoda ili poboljšavanju starih. Slično kao što programeri izlaze s beta-verzijama svojih proizvoda koji u određenom pokusnom roku prolaze testiranja tijekom kojih se usavršavaju, tako i beta-proizvodi na tržište izlaze tek nakon što ih odobre potrošači okupljeni oko kompanije u virtualnom svijetu.

‘Trendwatcheri’ su iznijeli primjer čokolade kompanije Tcho, koja je prije nešto više od godinu dana lansirala beta-verziju čokolade Chocolate. Potrošači su pozvani da degustiraju čokoladu i sudjeluju u potrazi za savršenim okusom. Izvorni se okus čokolade na kraju promijenio više od tisuću puta; danas se na tržištu može pronaći pet različitih okusa. Čelnici kompanije prezadovoljni su interesom potrošača i prodajnim rezultatima. Izgleda da o konceptu ‘foreverisma’ trebaju razmišljati čelnici tvrtki koje namjeravaju sudjelovati u životu potrošača, i to posebno u ovo suvremeno doba, kad im na raspolaganju stoji sva sila pristupačnih alata.

Ipak, na internetskoj stranici trendwatching.com upozoravaju kako to ne znači da potrošači neće prihvatiti i načelo ‘odmah i sada’ prilikom zadovoljavanja svojih potreba, a ni da ta dva pristupa isključuju jedan drugi. Kompanijama kojima se čini preteškim komunicirati s potrošačima putem interneta savjetuju da taj pristup primjene na pojedinačne projekte.

• Započnite konverzaciju s potrošačima na Twitteru, a zatim u ponudu uvrstite proizvod ili usluge koju ćete razvijati uz pomoć korisnika. Nastojte ‘foreverism’ uvrstiti u svoju brend-strategiju i otkriti što morate servirati odmah i što može poslužiti za izgradnju trajnih odnosa – zaključuju ‘trendwatcheri’.

I premda će se menadžerima tradicionalistima novi internetski alati možda činiti kompliciranima, a kovanice poput ‘foreverisma’ nemogućim misijom, valja imati na umu da je to ipak samo novi pristup otprije poznatoj problematici. Živjeti zauvijek nije novi trend. Nova je samo tehnologija.