Najveće banke u Americi Goldman Sachs, Bank of America, JP Morgan Chase i Citigroup redom su prijavile vrlo dobre kvartalne rezultate. Zato će tisuće zaposlenika Goldman Sachs primiti dosad neviđenih otprilike 770 tisuća dolara – usprkos recesiji. Taj je novac, međutim, ponovno zarađen rizičnim ulaganjima ili prodajom imovine.
Najprije je bila urbana legenda o kojoj se sramežljivo šaputalo u kulinarima i hodnicima poslovnog svijeta, da bi proteklih tjedana postala glavna vijest. Tvrđnje o oporavku i situaciji boljoj od očekivane, dobile su, donekle, potvrdu nakon nekih ohrabrujućih rezultata, pri čemu je zanimljivo tko to prvi izlazi iz recesije. Dok realna ekonomija i dalje stene pod čizmom krize, bankama s Wall Streeta, koje su cijelu stvar zakuhale, izgleda, ide sjajno i općenito se pitaju: Koja kriza? Rezultati poslovanja u drugom ovo-godišnjem kvartalu čak su i rekordni u nekim kategorijama, a uzbuđenim financijašima silno se žuri vratiti na staro, pogotovo kad to uključuje masne bonuse.
Najnovija izvješća o poslovanju priuštila su svijetu ekonomije prilično iznenađenje. Najveće banke u Americi Goldman Sachs, Bank of America, JP Morgan Chase i Citigroup redom su prijavile vrlo dobre rezultate. Štoviše, naknade koje će si jedni drugima isplatiti vrijedni djelatnici Goldman Sachsa, koji su jedva dočekali skinuti s vrata napornu državu čiji su novac uzeli u jeku krize, oborit će rekord u odnosu na najbolje godine. Tisuće zaposlenika primit će dosad nevidenih otprilike 770 tisuća dolara – usprkos recesiji – nastavi li se taj sjajni niz. Ne da je dosegnuto dno, nego ga, izgleda, nikad nije bilo.
Banka je, naime, prijavila rekordnu zaradu od 3,44 milijarde dolara za drugi kvartal, što je porast od čak 65 posto u odnosu na prvi lanjski kvartal, a prihod je bio 13,76 milijardi dolara. Ako se takav uspjeh nastavi, zadovoljno osoblje počastit će se s ukupno 22 milijarde dolara bonusa.
Druga najveća banka JP Morgan Chase također je zabilježila profit prvi put nakon 2007., i to na rekordnim honorarima u investicijskom bankarstvu. Zarada u drugom kvartalu narasla je na 2,7 milijardi dolara, a ‘investicijsko bankarstvo’ više nije nepristojan izraz. Zapravo, upravo prihodi od njega, prema izvješću izvršnog direktora Jamieja Dimona, pokrivaju sve veće gubitke u području potrošačkih kredita i zajmova kao što su hipoteke i kreditne kartice. Neto prihod kompanije bio je 27,7 milijardi dolara, što se uspoređuje s 19,7 milijardi u drugom lanjskom kvartalu.
Usprkos tome što je banka zabilježila gubitak od 672 milijuna dolara na kreditnim karticama, Dimon je izjavio da će dodatna regulacija koju pokušava uvesti predsjednik Obama i protiv koje se iz petnih žila žele obraniti financijski madioničari radi nadzora kreditiranja samo štetiti poslovanju banaka i da im treba manje regulacije, a ne više. I dok hipoteke i kreditne kartice, bezvezni zastarjeli segment bankovnog poslovanja, i dalje izbacuju goleme gubitke i obećavaju još najmanje nekoliko kvartala istog trenda, investicijsko bankarstvo nema problema, kao što ih, zapravo, nikad nije imalo, sudeći prema ponašanju bankara. To oduvijek uspješno poslovanje priskrbilo je banci 1,47 milijardi dolara zarade, gotovo četverostruko u odnosu na isto lanjsko razdoblje. I njima se, vjerojatno, žuri čestitati si međusobno, pa su vratili Vladi 25 milijardi dolara, koje su se pogodno našle na raspolaganju kad investicijsko bankarstvo i nije najbolje funkcioniralo, i dodali 795 milijuna dolara dividende, za frizuru.
Ruže cvjetaju samo na prvi pogled i drugim dvama teškašima Bank of America i Citigroupu jer njihovi rezultati nešto su labilniji od konkurenata, djelomično i zato što su te dvije banke bile teže pogođene udarom financijske krize i zato što su snažnije oslonjene na tradicionalno bankarstvo. Potonja je sudjelovala u ljetnom iznenađenju objavom zarade od 4,3 milijarde dolara u drugom kvartalu iako je na takav uspjeh snažno utjecala prodaja udjela u brokerskoj kući Smith Barney, koja je u kasnu donijela čistih 6,7 milijardi dolara prihoda. Uz to Citi je opterećen i s 45 milijardi dolara duga državi, ujedno njezinu jamstvu za više od 300 milijuna dolara rizikantnih sredstava u portfelju banke.
Bank of America imala je nešto slabiji profit od 2,42 milijarde dolara usprkos rastu gubitaka od nenaplativih zajmova. Ta se banka, inače, našla u nezahvalnoj situaciji jer je pod pritiskom Vlade uzela Merrill Lynch, koji se raspadao, s golemim gubicima, a velik joj je minus i to što nije toliko vješta u prelijevanju iz šupljeg u prazno kao Morgan Chase i Goldman. Jednostavnije, muke realne ekonomije (npr. nezaposlenost, manji prihodi) teže poglađuju banku čiji je velik dio poslovanja tradicionalno ‘maloprodajno’ bankarstvo. Nije u trendu, što objašnjava trenutačni apsurd.