Umjesto gospodarstva utemeljenog na uvozu treba stvoriti pretpostavke za ono čiji će temelj biti stvaranje novih proizvoda.
Kao da se svijet nije promijenio, kao da jedan gospodarski koncept u cijelom svijetu nije doživio slom: tisuće poduzeća propada, a milijuni ljudi ostaju bez posla. No i uza sve to kriza nam je pomogla na okrutni način shvatiti da je naš oblik gospodarstva i bez krize pogrešan i da ga treba korjenito promijeniti. Slomom svjetskoga gospodarstva i financijskog sustava završila je jedna faza razvoja gospodarstva, liberalnog kapitalizma i svojevrsne vudu-ekonomije. Zar se zaboravilo da je globalna kriza koja je potkraj 2008. zavladala svijetom posljedica deformacije svjetskoga financijskog sustava koji se potpuno odvojio od realne proizvodnje, realnih proizvoda, realnih vrijednosti? Osnova je takva sustava uvijek do sada sirova pohlepa i želja da se stekne bogatstvo na brzinu i bez rada. Takva je filozofija i kod nas pustila duboke korijene. Stvaralo se gospodarstvo koje se ne temelji na stvaranju novih proizvoda i novih vrijednosti, nego na uvozu tuđih proizvoda i tuđih vrijednosti te zaštiti interesa stranog kapitala. A dominiraju ljudi koji nikad nisu bili ni blizu stvaranja proizvoda konkurentnog na tržištu ni inovativnog razvoja.
Nakon sloma dosadašnjeg oblika gospodarstva u cijelom svijetu govori se o stvaranju novoga koje će se ponovno temeljiti na realnim vrijednostima i realnim proizvodima. Jesmo li mi spremni za novu strategiju gospodarskog razvoja? Imamo li uopće ljudi koji to razumiju?
Nitko ne spominje da su nužne radikalne, dubinske promjene poslovanja, načina rada, organizacije, vrijednosnog sustava od razine države do najmanjeg poduzeća, nitko ne spominje ozbiljne, dugoročne akcije za smanjenje pravih troškova, skraćenje rokova, povećanje učinkovitosti i stvaranje novih proizvoda. A korjenite su promjene nužne u svim segmentima društva, u gospodarstvu i na osobnoj razini.
