Izvor: Državni zavod za statistiku, Žene i muškarci u Hrvatskoj 2009.
Osim toga, dobar komunikacijski menadžment itekako će uzeti u obzir etička načela, znajući da se jedino tako postižu dugoročni rezultati i izbjegavaju javne proizvike potrošačkih udrug, pa i bojkoti kompanija, koji mogu donijeti daleko veće gubitke negoli nešto umjereniji i pritom etičan pristup oglašavanju.
Iako su navedene činjenice manje više opće poznate cjelokupnoj javnosti, nameće se pitanje kako to da unatoč vrlo striktnoj zakonskoj regulativi kad je riječ o oglašavanju prema djeci, realna situacija pokazuje posve suprotno – gotovo potpuni izostanak ograničenja.
Ono što se može promatrati kao glavna odrednica rasprave o tome treba li djecu tretirati kao ciljnu skupinu oglašavanja jest nepostojanje jasne granice između legaliteta nečijeg djelovanja i etičnosti. Upravo u toj sivoj zoni djeluje većina oglašivača. Ključnu ulogu u usklađivanju etike i legalnih ograničenja ima komunikacijski menadžment – kaže Dešković.
Propagandna kreativnost u dijelu upućenu djeci, a time logično i roditeljima dosegla je uistinu visoku razinu. Danas, u vrijeme krize, veli Mamić, to dolazi još više do izražaja jer će, pritisnut problemima, svaki roditelj u određenom trenutku ipak odoljeti zahtjevu svog djeteta. Zato je sugestivnost najčešće jedna od strategija koja se koristi pri reklamiranju proizvoda. Kad je riječ o proizvodima za djecu, dr. Buljan Flander kaže da sugestivnost može poprimiti značajke manipulacije navodeći dijete na to da od odraslih osoba zatraži određeni proizvod.
Može se govoriti o tome da je manipulacija jedan oblik zloupotrebe, međutim utjecaj koji reklame mogu imati na djecu ipak najviše ovisi o roditeljima i načinu na koji se postavljaju u takvim situacijama te vrijednosti kojima podučavaju svoju djecu – kaže dr. Buljan Flander.