Poseban prilog

Oko danas vrijedi tržište faktoringa i koliko je ono zbog sve veće nelikvidnosti ‘teže’ nego prošle godine, može se samo grubo procijeniti. Hanfa na svojim internetskim stranicama u vrijeme pisanja ovog teksta još nije objavila godišnje izvješće za 2008. (iako je ono u Saboru prošlo), a o podacima za ovu godinu očito će se moći raspravljati tek sredinom iduće. Šteta što se podaci o faktoringu ne prate redovito kao što se prate osiguranja, leasing, investicijski i mirovinski fondovi ili sama burza, jer u vrijeme kad nitko nikomu ne plaća faktoring kao otkup nedospjelih potraživanja sigurno postaje sve zanimljiviji.

Faktoring ipak može donekle ubrzati novčani tok poduzeća. Preostaje samo pouzdati se u procjene samih faktoringaša.

Arsen Paro, direktor Direkcije za faktoring u PBZ-u, kaže da se tim biznisom u Hrvatskoj bave banke i 10-ak faktoring društava od koji prva dva (Erste Factoring i Prvi faktor) imaju udjel veći od 80 posto u ukupnoj aktivit faktoring društava. U prvih šest mjeseci 2008. faktoring društva otkupila su fakture od 2,5 milijarde kuna, u poslovima eskonta mjenica još 2,6 milijardi. Kad se tim brojkama pridoda otkup faktura i mjenica u bankama, Paro procjenjuje da je lani otkupljeno oko 15 milijardi kuna, prije svega u obliku eskonta mjenica i faktoringa.

Ove će se godine rast financiranja putem faktoringa zaustaviti zato što su izvori financiranja ograničeni, komercijalni su rizici u poslovanju poduzetnika veći kao što je veća i neizvjesnost u prognozama poslovanja. Veću će ulogu dobiti funkcija upravljanja rizicima nego razvoj i širenje novih poslova – uvjereno je Paro.

Kaže da putem faktoringa financiraju poduzetnike koji imaju osigurano tržište za svoje proizvode i usluge i kvalitetna trgovačka potraživanja. Osim faktoringa klijente savjetuju u uporabi jamstava, kratkoročnih cesijskih kredita, eskonta mjenica, a kreditiva, platnog prometa.

Faktoring kao način naplate trgovačkih potraživanja preporučujemo poduzetnicima koji imaju sigurno tržište, kvalitetne kupce i odgođenu naplatu od 30 do najduže 180 dana. U tim slučajevima faktoring je dobar način financiranja tekućeg poslovanja, s minimalnim rizicima i bez kreditnog zaduženja. Kod faktoringa nije važna veličina poduzeća ni grana djelatnosti, nego kvaliteta trgovačkog potraživanja i dobar bonitet kupca. Lani je prosječan iznos po jednom faktoringu iznosio otprilike 350 tisuća kuna – kaže Paro.

Igor Fišer, predsjednik Uprave Raiffeisen Factoringa, misli da će poslovanje faktoring društava (uključujući banke) ove godine biti usporeno, no ipak će rasti. Prošlogodišnja realizacija faktoring prometa od 11-ak milijardi kuna ove godine mogla dosegnuti 14 milijardi, što je 25 do 30 posto više. Sam Raiffeisen Factoring u prvoj je polovini ove godine u odnosu na isto razdoblje lani porastao više od 50 posto. U tom je razdoblju zabilježen i znatno veći broj zahtjeva za faktoringom i znatno veći broj dostavljenih računa za otkup.

Suprotno općim razmišljanjima faktoring je usluga namijenjena stabilnom ekonomskom okruženju. Sadašnja će situacija, dakle manjak likvidnosti u zemlji i otežana naplata, neizbježno više skrenuti pozornost na taj relativno nov i nedovoljno prepoznat oblik financiranja, čime će se skratiti vrijeme potrebno da tržište prihvati novost. Istodobno rad u uvjetima ekonomske krize one moguća da faktoring poslovi pokazuju sve svoje prednosti. Vjerujemo da će smirivanjem krize poduzeća prihvati faktoring kao svoju trajnu politiku naplate potraživanja (za razliku od sadašnje upotrebe radi spašavanja trenutačne likvidnosti) jer faktoringom svi sudionici ostvaruju pozitivan financijski učinak. Nažalost, dio poduzetnika misli da je faktoring rješenje za naplatu njihovih dospjelih, neosiguranih i upitnih potraživanja. Koristimo se prilikom da ponovno istaknemo da je faktoring otkup nedospjelih kvalitetnih potraživanja – poručuje Fišer.

Objašnjava i da faktoring namijenjen poduzećima može ponuditi kvalitetna nedospjela potraživanja na osnovi isporučene robe ili obavljenih usluga za otkup, a posebno je koristan za male, srednje i druge brzorastuće poduzetnike koji se ne žele ili ne mogu zadužiti za financiranje vlastitih potreba kratkoročne likvidnosti.

Zbog fiksnih troškova faktoring se ne isplati ako je pojedinačni iznos manji od 50 tisuća kuna. U tom slučaju iznos fiksnih troškova uvelike povećava cijenu iako nominalno promatrajući ti fiksni troškovi nisu visoki. Na primjer, 500 kuna u odnosu na 50 tisuća kuna jedan je posto, a u odnosu na 500 tisuća kuna to je samo 0,1 posto – savjetuje Fišer.

Vesna Šojat, predsjednica Uprave Erste Factoringa, kaže da u odnosu na prvu polovinu prošle godine danas imaju 27 posto klijenata više, što je odraz opće nelikvidnosti u zemlji.

Vjerujem da će poduzetnici sve više koristiti usluge faktoringa za kratkoročno financiranje, s time da će zbog određenog rizika naplate faktoring kuće morati pažljivo birati plasmane.

Faktoring je kao oblik kratkoročnog financiranja posebno povoljan za mala, srednja i brzorastuća poduzeća s kvalitetnim potraživanjima koja ne mogu ili ne žele čekati njihovu naplatu. Potrebu za ubrzanjem novčanog toka imaju i tvrtke koje šire poslovanje, a ne žele se opterećivati uzimanjem kredita, kaže Šojat.

Minimalni je iznos 50 tisuća kuna. Naša je provizija od jedan do tri posto, ovisno o iznosu otkupljenog potraživanja. Kamata se definira na godišnjoj razini, a obračunava se za razdoblje u kojem je novac bio u optjecaju i kreće se na razini kamata bankarskog sektora. Cijene faktoring usluga kreću se u prosječnim razinama financiranja obrtnih sfera poslovanja, a ovise o bonitetu dužnika, dospjeću, branši – objašnjava Šojat.

Do kraja godine bit će fokusirani na održavanje stabilne i kvalitetne strukture portfelja. Oprezno o razvoju tržišta govore još tri faktoringaša. Dean Tomić, predsjednik Uprave Fima Factoringa, koji kaže da im je promet na razini prošlogodišnjeg, ali struktura se mijenja u korist međunarodnog faktoringa.

Domaće je tržište obilježeno lošijom naplatom i povećanim rizicima, pogotovo u nekim sektorima, primjerice u građevinarstvu – tvrdi Tomić.

Direktor Croatia Factoringa Mile Mihaljević kaže da im promet ove godine nije porastao, što više 10-ak je posto manji nego lani, kad je bio ukupno 650 milijuna kuna. I to unatoč porastu zanimanja i rastu broja tvrtki koje traže faktoring.

Zanimanje za faktoring dijelom raste zbog nelikvidnosti, dijelom zbog smanjenja plasmana banaka. No rast faktoringa bit će ograničen zbog manjeg broja prihvatljivih klijenata i dostupnih sredstava. Najčešće ga traže male i srednje tvrtke, ali sve češće i velike, i to iz građevinske branše i proizvodnje vezane uz građevinu – kaže Mihaljević.

Kaže da nema važnih pomaka u držanju tržišnih udjela, no nada se da će i u recesijskoj godini uspjeti zadržati prošlogodišnji tržišni udjel. Josip Prgomet, prvi čovjek FTC factoringa, kaže da su u prvoj polovini ove godine u odnosu na isto razdoblje lani porasli čak 100 posto.

Nelikvidnost, a posebno restrikcije u bankarskom sektoru, nemogućnost dobivanja novih kredita, pa i prolongiranje starih, zahtjevi banaka za prijevremenim povratom kredita osnovni su uzroci okretanja poduzetnika faktoru kao onomu tko ima novac. Ili, bolje rečeno, onomu koji je novac imao jer su trenutačno i faktoring društva na rubu mogućnosti – kaže Prgomet.

Iako pasivni promatrač može zaključiti da faktoring društvima trenutačno stanje nelikvidnosti ide na ruku, Prgomet tvrdi da to nije tako.

Nama ne odgovara situacija u kojoj se ne plaća, a vjerujte da su veliki sustavi bitno usporili plaćanja. FTC je još početkom jeseni 2008. s povećanom pozornošću počeo plasirati sredstva, što smo nastavili i 2009. Odluka našeg posla jest da radimo ‘u budućnosti’ i ono što danas otkupljujemo dospijeva na jesen 2009., što u trenutačnom makro- i mikrogospodarskom okruženju traži kristalnu kuglu. Plasira se velika glavnica za postotno mali prihod, rizici su veliki i jedan ‘nesretan’ plasman može napraviti veliku štetu na profitnoj strani – tvrdi.

Ipak, kaže da faktoring kao usluga ima svoju vrijednost i prednost u stabilnim vremenima, posebno u ovako nelikvidnim, no tada su teži uvjeti rada. Klijenti su im uglavnom male i srednje tvrtke, svih djelatnosti koje u prosjeku od FTC-a traže da im otkupe oko 250 tisuća kuna.

Iako je i u toj financijskoj niši gužva već velika, Prgomet misli da tržište nije zasićeno, bar ne dok potražnja raste, a faktoring društva rade u sklopu raspoloživih sredstava.

Domaće faktoring tržište, bar prema procijenjenim brojkama, raste 30-ak posto na godinu, no još smo daleko od europskih zemalja u kojima je udjel faktoringa u BDP-u do visokih 16 posto.