Home / Informacije / Poseban prilog

Poseban prilog

U današnje vrijeme, kad prezaposleni roditelji jedva stignu malo slobodnog vremena kojim raspolažu provesti s djecom, prehrana nije visoko na listi prioriteta pa se u hrvatskim domovima često konzumira brza hrana i gazirani zaslađeni napitci koji spadaju u nezdravu hranu.

Svako sedmo dijete u Hrvatskoj je pretilo. Ti alarmantni podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo samo su ‘podebljali’ tvrdnje da smo ‘debela nacija’. U tu je kategoriju Hrvatska, naime, smještena jer je na top-ljestvici europskih zemalja zauzela visoko 5. mjesto prema pretilosti stanovništva. U današnje vrijeme, kad prezaposleni roditelji jedva stignu malo slobodnog vremena kojim raspolažu provesti s djecom, prehrana nije visoko na listi prioriteta pa se u hrvatskim domovima često konzumira brza hrana i gazirani zaslađeni napitci koji spadaju u nezdravu hranu.

Povremeni hamburger ili čaša gaziranog napitka nisu veliki grijesni, ali ako se takva hrana konzumira često vodi do debljanja i svih bolesti koje su posljedica prekomjerne kilaže.

Kako bi se to izbjeglo iz prehrane treba izbaciti prije svega zaslađene sokove i zamijeniti ih vodom ili nezašećenim čajem. Drugi su na redu slatkiši koje je dobro zamijeniti suhim i svježim voćem i koštunjičavim plodovima. Takve su grickalice zdrave i ukusne, a ne podižu naglo razinu šećera u krvi.

Osim toga, treba jesti sezonski. Kad neko voće ili povrće sazrije tada je pravo vrijeme za njegovu konzumaciju, a ne nekoliko mjeseci poslije kad se vadi iz hladnjake. Naravno, tu je neizostavna riba koju bi trebalo jesti što češće, pogotovo plavu ribu. Zatim su na jelovniku piletina i puretina te nemasna tele-tina i junetina. U uravnoteženu prehranu može se i uklopiti svinjetina ali nemasna i u maloj količini.

Svakako treba izbjegavati namirnice koje su previše obrađene i tretirane raznim konzervansima i pojačivačima okusa. Umak za tjesteninu kojemu rok trajanja ističe tek nakon tri godine nije prvi izbor za zdravu prehranu. Ne smije se izostaviti niti povrće koje treba konzumirati svakodnevno i ako je moguće u svim obrocima. Zdrava hrana danas doista postaje dragocjena.

No, u modu svake godine ulaze i razne vrste dijeta. Prije nekoliko godina bila je popularna dijeta koja se temelji na izbjegavanju konzumiranja ugljikohidrata poznata kao Atkinsonova dijeta. Nakon Atkinsove velike popularnosti je stekla UN-ova dijeta. Posljednja u dugom nizu dijeta došla je iz SAD-a pod nazivom South beach dijeta, koju također karakterizira manji unos ugljikohidrata i veća konzumacija proteina.

Svi koji su se odlučili za bilo koju od tih dijeta saznali su ono što znaju svi nutricionisti. Kad se osoba vrati na svoj uobičajeni jelovnik kile se vraćaju, i to brzo. Jedino rješenje je potpuna promjena prehrambenih navika, ali ne nakratko, kao u slučaju povremenih dijeta, već za cijeli život.

Osim kratkotrajnih dijeta valja spomenuti i svojevrsne pokrete koji zagovaraju određeni način prehrane, vegetarijanstvo, makrobiotika i sustav prehrane koju je razvio Francuz Montignac. Vegetarijanstvo unatoč brojnim prednostima ipak nije rješenje jer se većina ljudi koja se odluči za taj stil prehrane na kraju ipak vrati konzumiranju mesa i starim navikama. Ništa bolji slučaj nije ni kod makrobiotike koja ima zanimljiva načela, ali takozvana makrobiotska prehrana koja se promovira u Hrvatskoj ima malo toga zajedničkog s izvornim zamislima tvoraca makrobiotike.

Prehrana koja je danas na razvijenom Zapadu prihvaćena kao zdravi standard, na koji se stanovništvo može prebaciti bez velikih i kompliciranih promjena, jest mediteranska prehrana. Na nju se lako može prijeći s tipične zapadne kuhinje u kojoj se konzumira mnogo mesa, mliječnih proizvoda i nezdravoga bijelog brašna, kruha i tjestenine. Iako Hrvatska ima snažnu tradiciju mediteranske kuhinje u Dalmaciji i Istri, mnogi će današnji stanovnici tih regija radije pojesti kontinentalni naravni odrezak s prženim krumpirima nego pripremati ribu.